Pregled drugog dana na 8. Internacionalnom sajmu knjiga

Predstavljanjem izdanja OJU Muzeji Kotor “Kotorske legendice” otvoren je drugi dan VIII Internacionalnog sajma knjiga.

“Ova knjiga je zbir kotorskih i bokeških legendi. Budući da se JU Muzeji bavi kulturnim nasljeđem, materijalnim i nematerijalnim, mi smo odlučili da saberemo priče koje pripadaju nematerijalnom kulturnom nasljeđu i da nekako dio tog nasljeđa objavimo među koricama ove knjige. Neke od ovih legendi su zakonom zaštićene, odnosno, predstavljaju zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore”, istakle su na predstavljanju Jelena Vukasović i Dušica Ivetić.

Ova knjiga, na djeci prilagođen način, odgovara na pitanje šta su to kulturna dobra i zašto su ona važna. Knjiga je već doživjela dva izdanja, čirilično i latinično i prevedena je na engleski, italijanski i ruski jezik.

Nakon toga, uslijedila je promocija antologije “Come profumanoi libri – Poeti Montenegrini contemporanei” (Kako mirišu knjige – Savremeni crnogorski pjesnici).

“Antologija je skup različitih poezija, poklanja nam pisane verzije, koje su vrlo različite po stilu, temi i metaforama koje su korištene. Upravo ta različitost jedno je od najvećih bogatstava ovog djela, ona nas obogaćuje, kada je prepoznamo daje nam mogućnost da se upoznamo“, kazala je ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela.

Upravo zbog toga je, kako je dodala, Antologija putovanje između crnogorskog jezika i italijanske kulture, dijalog između dvije zemlje.

Izdavač Livio Muci kazao je da se može uraditi još više.

„Kovid nas je malo usporio, ali sad apelujem da se ovaj proces ubrza, moramo pokušati da ovaj Sajam bude i sljedeće godine mjesto susreta. Ovo je za mene motivacija, trenutak kao ovaj je za mene motiv. Ne želim da se vratim u Italiju bez novih ideja“, kazao je Muci.

Tokom promocije su pročitane neke od pjesama, od ukupno 38 koliko ih je zastupljeno u Antologiji autora Pavla Goranovića, Borisa Kastela, Andrije Radulovića, Spasoja Bajovića, Desanke Jauković i Radovana Zogovića.

Uslijedila je promocija izdanja Partizanske knjige “I šampioni umiru, zar ne” srpskog autora Miroslava Ćurčića. Ovo izdanje, inače, analogija između života i boks-meča, nedavno je prevedeno na engleski jezik, gdje je naišlo na jako dobar prijem anglofone publike.

“I šampioni umiru, zar ne, njegov je prvi roman, a uslijedio je “U Klivlendu je sve po starom”. Kako je priznao Ćurčić, oba romana karakteriše sličan žanr, neka vrsta melodrame, ali ne patetične, već obje knjige mogu da se sažmu u jednoj rečenici.

“Šampion je priča o propuštenim prilikama. Klivlend je priča o okovima koje svi nosimo, a da ih nismo ničim zaslužili, okovi koje dobijamo svojim polom, bojom kože, nacionalnosti. I o nekim arhetipovima grešaka koje su naši roditelji pravili, a mi ih isto ponavljamo, nesvjesno”, pojasnio je autor na promociji.

Ovaj autor je uz to dodao da piše ono što i sam voli da čita, i ujedno ekskluzivno najavio zbirku priča i roman, pod radnim nazivima “Kako je strah napravio budalu od čovjeka”, odnosno “Čovjek bez obaveza”.

Nakon toga održana je promocija Antologije „Gle! To je spisateljica”, irskih spisateljica Éilís Ní Dhuibhne i Celia de Fréine. Antologija sadrži 21 esej istaknutih irskih spisateljica i izdata je prošle godine.

Celia de Fréine kazala je da su, u vremenu kad je ona počela da piše, prije 30 godina, većinom promovisani muški pisci i da je bilo nezamislivo da žena piše. Éilís Ní Dhuibhne je dodala da su žene u Irskoj imale velike porodice, po 12 djece, da su većinu života provele trudne i u podizanju djece pa se nije ni očekivalo da imaju vremena za pisanje.

U ovoj antologiji autorke su se dotakle i tema koje su i danas tabu u Irskoj.

“Ideja je bila da ohrabrimo žene da pišu. Do osamdesetih godina neke teme u Irskoj su bile nelegalne, nisu se pominjale. Danas se priča i piše o razvodu, abortusu, seksu. Danas je dobro vrijeme da budete rođeni”, poručile su irske spisateljice.

Éilís Ní Dhuibhne je istakla da je Irska zemlja koja mnogo podržava pisce, koja ima Zakon koji se zove Zaštita pisaca od plaćanja poreza.

„To je ono što održava umjetnost, što motiviše autore. U Irskoj imamo mnogo ‘pisaca imigranata’, koji dolaze da stvaraju kod nas upravo zbog ovih pogodnosti“, istakla je književnica.