Pregled petog dana na 8. Internacionalnom sajmu knjiga


Posljednjeg, petog dana VIII Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici promovisana je edukativna slikovnica za djecu “Zanimljivi svijet sporta”, autorke Nataše Karadžić. Slikovnica, u kojoj su junaci domaće životinje, od kojih svaka kroz pjesmu predstavlja po jedan sport, namijenjena je uzrastu od 5 do 10 godina.

“Sport nije samo odigrana utakmica ili odrađen trening, sport je način i stil života, koji nas uči pravim vrijednostima, i čini velike ljude od nas”, kazala je Karadžić.

Doktor nauka i sporta, Nela Tatar, koja je predavala autorki na fakulteru, kazala je da je knjiga edukativna, pristupačna, namijenjena djeci i za djecu, dok je dugogodišnji selektor ženske rukometne reprezentacije Dragan Adžić izrazio želju da ovo djelo bude sastavni dio svih crnogorskih vrtića.

Petog dana Sajma održana je i promocija Muzičkog centra Bim Bam koji dugo godina uspješno vodi Marijana Milošević, diplomirani muzički pedagog, autor više akreditovanih seminara, koji se bave savremenim metodama muzičkog obrazovanja. Milošević je autorka djela “Više od muzičke igre”, “Više od muzičke sveske” i “My NLP dnevnik”.

“Reakcije roditelja čija djeca pohađaju muzičku radionicu, koja okuplja djecu starosti već od šest mjeseci, su sjajne i to je ono što me motiviše da radim dalje. Roditelji su svjesni da je svaki napredak koji primijete kod svoje djece vezan upravo za muziku. Roditelji imaju ključne uloge u razvoju djece, jer ako se kući ne radi sa djecom nakon vrtića ili škole onda je sve uzalud”, kazala je Milošević.

I roman “Dva talasa” Dragane Kršenković-Brković predstavljen je u Bemax areni. Roman je inovativnog, slojevitog književnog teksta u kom je glavni junak San, autentičan književni lik. Kršenković-Brković je izrazila zadovoljstvo što ljudi smatraju ovaj rukopis feminističkim, jer su upravo glavne junakinje žene.

„Ovaj roman je kompleksna priča o sadašnjosti iz ugla dvije žene, kroz njihovo oko pratimo današnjicu. Drago mi je ako se doživljava kao feministički roman. To je potvrda da sam bila na pravom tragu. Samo bih odabrala jedan citat za kraj: ‘Ovaj svijet nije po mjeri čovjeka, sve što nam se dešava je tijesno’“, poručila je autorka.

Velški autor Ričard Ovejn Roberts, predstavio je podgoričkoj publici kratku zbirku priča “Sva mjesta na kojima smo živjeli” i “Zdravo druže, nedostajao si”, za koju je dobio prestižnu, alternativnu Not the Booker nagradu za najbolju knjigu napisanu na engleskom jeziku 2020., koju dodjeljuje The Guardian. Prevodi Robertsovih djela objavljeni su u izdanju izdavačke kuće Partizanska knjiga.

Prema ocjenama britanskih kritičara, obje knjige smatraju se prekretnicama velške literature,  jer odstupaju od savremene fikcije ovog podneblja, a bave se komunikacijom, odnosno nedostatkom iste.

Njegov stil karakterišu kratka poglavlja, jasne rečenice koje sliče postovima na društvenim medijima. Tako zbirka “Sva mjesta koja smo živjeli” obiluje tehnologijama, internetom i društvenim mrežema, likovi imaju moderne telefone, laptopove, okruženi su raznim uređajima, koji bi trebalo da olakšavaju komunikaciju, ali ipak nije tako. S druge strane, u “Zdravo druže, nedostajao si”, glavni protagonista, Hil, čezne za iskrenom komunikacijom, i zanimljivo, riječi “Zdravo druže, nedostajao si”, upućuje mi dostavljač pice, tako da sumornost i osjećaj usamljenosti uveliko prožimaju roman. Uz to, reference na popularnu kulturu su sveprisutne, tako da imamo i uticaje Kanje Vesta, koji se pojavljuje i kao jedan od protagonista.

“Kanje je jako produktivan i za mene jedna od najkreativnijih i najuticajnijih osoba. Za mene je jednak kao Ficdžerald, Karver, Jejts, što se tiče uticaja. Kada je riječ o tehologiji, ona ima i dobre i loše elemente, ali makar mi je zanimljivo da pišem o tome. Ne pokušavam da budem glas drugih, sve su to samo moja opažanja”, zaključuje Velšanin.

I zbirka pjesama “Uslovi korišćenja” Ognjena Obradovića, u izdanju Raštan izdavaštva, predstavljena je petog dana Sajma.

U pitanju je termin koji se najčešće koristi u elektronskim medijima za one uslove koje samo prihvatimo i kliknemo, a da ih prethodno nismo pročitali. Ovaj termin jako dobro korespondira sa svim onim o čemu Obradović piše, uglavnom su to preispitivanja kapitalističkih i konzumerističkih mehanizama, koji nakon raznih nagomilavanja, na neki način počinju da se “primaju” i na naše obrasce razmišljanja.

“Internet i savremeno digitalno okruženje u potpunosti prekodiraju našu percepciju. Pored toga, neolibaralni i konzumeristički kontekst nisu samo spošljašnji omotač u kome živimo, već postaju i unutrašnji sistem preko kog razumijemo i vrednujemo i sebe i svijet oko sebe”, kazao je Obradović na predstavljanju.

Nakon toga, urednik izdavačke kuće Veseli četvrtak Dušan Mladenović i umjetnički direktor Sajma Vasko Raičević, razgovarali su o stripovima. Veseli četvrtak je najveći izdavač stripova u Srbiji, a i šire.

“Mi godišnje objavimo oko 100 izdanja i onda je samo godišnju produkciju teško ispratiti. Ukupno smo negdje na 1100 različitih izdanja, da ne računamo ove različite korice zlatne serije. Ono što je zanimljivo je to da su u posljednje vrijeme stripovi na neki način postali inferiorni u odnosu na grafičke romane, ali ono što smo mi pokazali reizdanjima nekih djela, je to da su u principu isti, te da su razlike samo u ambalaži, formatu, papiru, tvrdim i mekim koricama”, ocijenio je Mladenović.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


thirteen + nine =