Prof. dr Radoslav LAZIĆ – Lutkarstvo u Crnoj Gori

Prof. dr Radoslav LAZIĆ

Lutkarstvo u Crnoj Gori

Tradicija pozorišta u Crnoj Gori ima svoje drevno porjeklo još od antičkih vremena.  U Risnu je postojao antički teatar. U  XVI vijeku pred katedralom Sv. Tripuna u Kotoru igrane su predstave „crkvenog teatra“ na narodnom jeziku. Ovdje je u vrijeme Napoleona maršal Marmon, 12.X 1808. poklonio gradu Kotoru pozorišnu zgradu, jedno od najstarijih do danas sačuvanih teatarskih zdanja na Balkanu. 12. II 1829. u Kotorskom pozorištu, u popodnevnim časovima,  izvedena je prva lutkarska predstava, kako bilježi dr Darko Antović, u tekstu Kotor u istoriji pozorišta, 2002. Deset festivala pozorišta za djecu, 1993-2002, Kotor, 2002.

Veliki pjesnik Petar Petrović Njegoš ( 1813-1851) u svom filozofskom spjevu Luča mikrokozma ( Beograd, 1845) zapisao: „Svijet je ovaj strašno pozorište“. Bogata je crnogorska folklorna i običajno-obredna baština, kao i u drugim južnoslovenski zemljama, o čemu   riječito svjedoči „narodno glumovanje“. Možemo zamisliti da su u mnoštvu pojavnih oblika „narodnog teatra“ lutka i lutkarstvo zauzimali primjereno mjesto, i samom činjenicom, da je kult djeteta i djetinjstva predstavlja visoku etičku vrijednost narodne tradicije.

Religiozno-obredna-folklorna tradicija svjedoči da početkom XVII. stoljeća vertep ili Isusove jaslice, poznatije kao Betlehejm, sa elementima lutkarstva, bili su rasprostranjeni u južnoslovesnkim krajevima. U 18. vijeku u razdoblju rokokoa, to se odnosi i na crnogorske prostore, posebno u Boki Kotorskoj i drevnom Kotoru, o Božćnim praznicima prikazivan je Vertep, kod pravoslavnih i Betlehem, kod katolika. U doba komunisičke vladavine, od 1945. do 1991. godine, zamrla je i gotovo iščezla ova obredna tradicija.

Poznata zgrada cetinjskog pozorišta, nazvana “Zetski dom”, izgrađena 1892. Povremeno su  ovdje prikazivane i lutkarske predstave.

Niksickog lutkarskog pozorista ScuckinRuski pozorištnik i reditelj Vasilij Ivanovič Šćućkin, (Novočerkask, 1896 – Titograd, danas Podgorica, 1969), došao je u Crnu Goru 1936. On je  utemeljivač mnogih pozorišta na ovim prostorima. Osnivač je i prvog pozorišta za djecu, na Cetinju, 1939. godine. Šćućkinovom zaslugom održana je 12.I 1951. prva premijera, Crvenkape, u režiji Mirka Sirnića. Tada je osnovano Pionirsko pozorište. Ova profesionalna pozorišna kuća kontinuirano radi sve do današnjih dana. 1959.godine Pionirsko pozorište se integrisalo sa Dječijom bibliotekom u Pionirski kulturni centar, a 1994.g. pozorište se osamostaljuje i dobija novo ime, Dječije pozorište, Večernjom scenom – pored Dramske scene za djecu i Lutkarske scene za djecu. 2002. transformisano je u Gradsko pozorište, sa tri scene: Dramska sceni za djecu, Lutkarska sceni za djecu i Večernja scena. Na lutkarskoj sceni su gostovali reditelji Branislav Kravljanac, Mima Janković, Biserka Kolevska, Bonjo Lungov i dr.

Predstava Ivica i Marica Lutkarskog pozorista iz Bara Ana i SlavkoFestival pozorišta za djecu, Kotor – osnovan kao Jugoslovenski festival pozorišta za djecu, 1993. (Kotor, od 2. do 10. jula) – Festival se održava radi ,,negovanja pozorišnog stvaralaštva za decu, razvoja estetskog vaspitanja mladih, afirmisanja vrednosti stvorenih radom i stvaralaštvom u ovoj oblasti, kao i podsticanja razvoja dečijeg stvaralaštva uopšte’’. Svake godine se na festivalu prikaže na desetine pozorišnih predstava i pratećih programa, a program prate na hiljade gledalaca koji rastu zajedno sa ovim festivalom.

Festival pozorišta za djecu, Kotor – osnovan kao Jugoslovenski festival pozorišta za djecu, 1993. Festival se održava radi radi njegovanja pozorišnog stvaralaštva za djecu, razvoja estetskog vaspitanja mladih na ambijentalnim prostorima grada Kotora, gde se prikazuje dramske predstave za djecu i lutkarske predstave namjenjene djeci u zatvorenom prostoru.

Na Katedri za Predškolsko vaspitanje  na Pedagoškoj akademiji, sada Filozofski fakukltet u Nikšiću 1972. uveden je predmet Scenski izraz i lutkarstvo, kasnije preimenovan  u Uvod u lutkarstvo. Zasluga za vredna praktična, umetnička i teorijska saznanja budućih vaspitača o lutkarstvu kao umetnosti pripada prof. dr Zoranu Koprivici, koji je u kratkom razdoblju ostvtario sa svojim studentima preko 700 ginjol lutaka.

Gradsko pozoriste Podgorica - Lutkarska predstava po romanu Knjiga o dzungli Radjarda Kiplinga

Na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje, u okviru Katedre za glumu, uvedene su komparativne studije lutkarstva, estetike i istorije lutkarstva, 2009-2010, ali su usled nedostaka stručnih kadrova ove dragocene i preko potrebne studije obustavljene.

Medjunarodni festival lutkarstva PodgoricaSvoj ekološki lutkarski teatar Pozorištance “Škatula” u Igalu uspješno vodi animator Željko Vavić već više od 20 godina. Svoje lutkarske predstave prikazao je više od 5000 puta, među kojima su: Princ Marcipa, Slavuj i kineski car, Karijus i Baktus, Ivica i Marica čuvari prirode, Mala Sirena i druge.

Predstava Crvenkapa Igora Bojovića, u režiji Gorana Bulajića, premijerno izvedena  20. maja 2013. u Muzičkoj školi  u Nikšiću. Riječ je o prvoj produkciji novoosnovanog Nikšićkog lutkarskog pozorišta „Šćućkin“, koje je pokrenuto na inicijativu Fondacije „Ćano Koprivica“.

Prvi Međunarodni festival lutkarstva osnovan je u Podgorici, 2012. u KIC “Budo Tomović”. Festival posjetilo oko 7. 000 najmlađih i njihovih roditelja, od čega oko polovine iz Podgorice, a ostatak iz Tuzi, Cetinja, Tivta, Bijelog Polja, Rožaja, Herceg Novog, Kolašina i Petrovca. Ulaz na sve predstave je besplatan. Idejni tvorac i glavni animator ovog Festivala je glumac i reditelj Davor Dragojević.

Marija Colpa - Izlozba lutakaU Herceg Novom prikazan je lutkarski igrokaz i izložba lutaka i scenografija za predstavu Marije Čolpe Žižula i Čičak, 24. IX. 2013. “Povrtnu bajku sa voćnim završetkom”. Ova lutkarska bajka je prevedena na ruski, dok su autori lutaka lutkarski umjetnici iz Petrograda koji žive u Herceg Novom. U lutkarskoj koloniji “Podi art” načinili su scenografiju, lutke sa moderatorom i prevodiocem Elenom Jurković. Lutke naratora maslinu i šipke stražari Marija Colpanačinila je – Elena Jurković, Žižulu i Raštana – Irina Jabloćkina, Čička i Maginju – Tatiana Solomatina, Nješpulu i Tikvu – Katerina Omnina, Zuzu i Smokvu – Natalia Belyukova, Hobu (neman) i Hobu (morsku vilu) – Vera Nosokova. Ovo je prvi put da se saradnja u lutkarskom igrokazu istovremeno igra na crnogorskom i ruskom jeziku. Edukativni centar iz Budve “Katyusha” sa osnovcima, upriličili su ovu dramsku igru. Ovaj projekat je podržan od Akademije za audio vizuelnu umjetnost ESRA Njujork- Pariz- Skoplje, gdje autorka Marija Čolpa završava svoju magistraturu. Svakako da je ovim uspješnim spojem međunarodnih umjetničkih senzibiliteta otvoreno pitanje i zakazana saradnja na ambicioznom građenju profesionalnog lutkarskog pozorišta u Herceg Novom.

S obzirom na značaj pozorišne tradicije u Crnoj Gori  osjeća se potreba za osnivanjem jedinstvenog reprezentativnog repertoarskog  profesionalnog lutkarskog teatra, u ime prava najmlađih na sopstvenu umjetnost i estetsko vaspitanje, za ostvarivanje pozorišne kulture u cjelini.

Vrijedne teorijske oglede, o lutkarstvu kao umjetnosti, u horizontima estetike, antrpologije, semiologije, filozofije,  piše dr Siniša Jelušić, profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju.

Literatura:

Deset festivala pozorišta za djecu, 1993-2002, Kotor, 2002.Radoslav Lazić,  Umenost lutkarstva, Beograd, 2007; Kultura lutkarstva, Beograd, 2007; Propedeutika lutkarstva, Beograd, 2007; Lutkarski Theatrum Mundi, Beograd, 2010; Fenomenologija lutke i lutkarstva u svetu deteta – Phenomenology on puppetry in a chid’s word,  Novi Sad, 2013; Siniša Jelušić, Ontologija lutke – Theontology of the puppet, Novi Sad, 2010; Ontologija ige: estetika ili psihologija kontroverze pojma lutkarskog teatra „za decu“ – The ontology of play: aesthetcs or psichology controversies related to the terme „puppet theatre for childern“, Novi Sad, 2011; Mudrost lutke: Pinkoio analitička psihologija i teologija – the wisdom the puppet: Pinocchio analytical psychology and theology, Novi Sad, 2012; Postmodena i tekst „za decu“kontroverze čitanja? – Postmodernism and text for childern“ reading contoversies?, Novi Sad, 2