Podgorica,
Perjanički dom, 19.04.2011.
U utorak, 19. aprila, u Perjaničkom domu na Kruševcu održana je promocija knjige „Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore“.
Povodom trideset godina od osnivanja Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja „Josip Broz Tito“ knjigu je, kao pravni nasljednik ove institucije, objavio Centar savremene umjetnosti Crne Gore.
Izdavač knjige je Centar savremene umjetnosti Crne Gore, autor teksta je Slobodan Slovinić, slikar i likovni kritičar koji je zajedno sa kustosima Centra napravio i izbor djela predstavljenih u knjizi. Fotografije je uradio Duško Miljanić a grafičko oblikovanje knjige Nikola Latković.
Na promociji su govorili istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković kao i autor teksta Slobodan Slovinić. Medijator promocije je bila Anita Ćulafić, viši kustos u Centru savremene umjetnosti Crne Gore.
Promocija knjige u Perjaničkom domu
U uvodnom dijelu promocije Anita Ćulafić je, veliki broj prisutnih, podsjetila na impozantan broj veoma značajnih izložbi koje je u prethodnom periodu organizovao Centar savremene umjetnosti. Dobar dio tih izložbi proglašen je prethodnih godina za izložbe godine.
“Knjiga Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore nastala je kao rezultat potrebe i želje da se kroz izbor koji su naši kustosi Anita Ćulafić, Brankica Nedović, Nada Baković i Marina Čelebić uradili zajedno sa autorom teksta knjige gospodinom Slobodanom Slovinićem, predstavi umjetničko blago Centra koje svakako u ponudi koja postoji na našem prostoru predstavlja posebnu kulturnu i umjetničku vrijednost” – naglasila je Anita Ćulafić.
Veliki doprinos realizaciji ovog projekta, po riječima Anite Ćulafić, dali su direktor Centra Milenko Damjanović svojim kontinuiranim angažovanjem, urednik Veselin Radunović, fotograf Duško Miljanić, grafički urednik Nikola Latković, lektor Miodrag Vuković, prevodilac Darja Marija Vuletić. Svi zaposleni u Centru savremene umjetnosti svojim angažovanjem doprinijeli su pripremi ove knjige. Ministarstvo kulture i pomoćnica ministra Dragica Milić dali su podršku realizaciji ovog projekta.
Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti kaže da izdavanje ove monografske publikacije, jasno govori da je kulturna baština svih naroda i zemalja, zajednička baština čitavog čovječanstva i da umjetnost ne poznaje geografske granice.
Ljiljana Zeković je podsjetila na vrijeme osnivanja Galerije i njen značaj. Osamdesetih godina dvadesetog vijeka formirana je Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito”. Formirane su zbirke od 750 djela iz 55 zemalja.
Nesvrstane zemlje su osim političkog saveza težile da se povežu najvećim tvorevinama ljudskog duha – svojim kulturnim nasljedjem. Mnoge od tih zemalja su bile kolijevke ljudske civilizacije. Kako ističe Ljiljana Zeković ta čast da okupi sve ove države pripala je Crnoj Gori. Galerija je osnovana 1981. a otvorena 1984.godine. Integracijom Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito” i Republičkog kulturnog centra, 1995.g. formiran je Centar savremene umjetnosti.
Eksponate za galeriju birale su države po svom nahođenju. Vrijednost radova jasno ukazuje da se ovom izboru pristupalo sa najvećom pažnjom. Kroz brojne izložbe promovisane su vrijednosti Galerije nesvrstanih zemalja i opravdanost njenog osnivanja i postojanja, ali ona je svoju adekvatnu valorizaciju, po riječima Ljiljane Zeković, dobila tek sa objavljivanjem ove monografije.
Ideja da se objavi publikacija koja bi bila lična karta ove prestižne kulturne institucije, potekla je od direktora Centra savremene umjetnosti Crne Gore Milenka Damjanovića i njegovih saradnika.
Publikovanje ovakve monografije je veoma kompleksan i odgovaran zadatak. Ljiljana Zeković dalje kaže da se kolekcija sastoji od djela koja zahtijevaju veoma različit stručni pristup. U kolekciji se pored likovnih, nalaze i radovi iz drugih oblasti umjetnosti. Kolekcija predstavlja pravi mali dragulj ljudskog stvaralaštva.
U detaljnoj analizi publikacije i njenog tekstualnog dijela, Ljiljana Zeković ističe veoma složen posao koji je postavljen pred autorom teksta, pa između ostalog kaže:
“Pred autorom teksta, priznatim crnogorskim likovnim stvaraocem Slobodanom Slovinićem, koji se kao saradnik dnevnog lista Vijesti uspješno bavi i kritičko teorijskim osvrtima na aktuelna likovna dešavanja u Crnoj Gori, našao se veoma složen zadatak. Kako adekvatno valorizovati obiman i raznovrstan materijal, pogotovo ako se ima u vidu specifičnost fonda koji obuhvata umjetnička ostvarenja zemalja koje karakterišu društveno sociološke i istorijsko kulturološke različitosti.
Tekstualni dio koji je raspoređen na 220 stranica koncepcijski je jasan, koncizan i pregledan i omogućava nam da ovaj fond sagledamo u okvirima širih likovno estetskih i antropološko istorijskih referencijalnosti.
Autor teksta Slobodan Slovinić zaslužuje sve komplimente za uspješnu valorizaciju i prezentaciju umjetničkih zbirki Centra savremene umjetnosti”.
Monografija sadrži 220 izvanrednih fotografija Duška Miljanića.
Na kraju izlaganja Ljiljana Zeković kaže da je knjiga vodič umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti, još jedan doprinos valorizacije kulturne baštine koju čuva Crna Gora.
O radu na knjizi govorio je autor teksta Slobodan Bobo Slovinić.
Slobodan Slovinić je izrazio zadovoljstvo što se ova veoma značajna knjiga pojavljuje u godini jubileja – 30. godina postojanja Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito” i 15 godina Centra savremene umjetnosti.
“Posebno sam počastvovan i vrlo ponosan što mi je povjerena realizacija tako značajnog umjetničkog projekta. Odista veoma dugo isčekivana knjiga, ali se nadam da je sa radošću konačno i dočekana” ističe Slobodan Slovinić.
Tokom svog decenijskog trajanja, veoma važnu ulogu u prikupljanju, očuvanju, dokumentacionoj obradi, konzervaciji i prezentaciji, izuzetno bogatog i veoma značajnog umjetničkog fundusa, ogroman doprinos dali su brojni rukovodioci, istoričari umjetnosti, kustosi, stručni saradnici i prateće službe, ove veoma istaknute kulturno-umjetničke institucije. U tom dugom vremenskom razdoblju, sve izložbene postavke, pratile su segmentne kataloške publikacije. Međutim, permanentno je nedostajala jedna obuhvatna stručna edicija, koja je trebala na adekvatan način da prezentuje i u potpunosti afirmiše reprezentativna djela iz veoma bogatog umjetničkog fonda institucije.
U nastavku izlaganja Slobodan Slovinić je detaljno govorio o procesu nastanka knjige. Cijeneći značaj ove knjige, obim posla na njenoj pripremi i uvažavajući potrebu za što vjernijim predstavljanjem rada na njenoj izradi, dio u kojem Slobodan Slovinić opisuje taj proces, prenosimo integralno.
“Na početku rada razgovarali smo o dva pristupa, prvo je razmatran predlog koji bi sadržao globalni tekst, uz prikaz reprodukcija najbitnijih eksponata. U drugoj varijanti, rečeno je da nema tekstualnih ograničenja i da je moguće obuhvatiti veći broj djela. Založio sam za drugu varijantu, iako je ona bila mnogo zahtijevnija. Dogovoreni su globalni principi i krenula je neposredna realizacija projekta.
Kustoskinje umjetničkih zbirki, Anita Ćulafić, Brankica Nedović, Nada Baković i Marina Čelebić, izvršile su širi izbor djela, a fotograf Duško Miljanić je snimio radove. Preuzeo sam snimljene reprodukcije i raspoloživu tekstualno-numeričku dokumentaciju fonda o eksponatima i autorima. Nakon sveobuhvatnog sagledavanja materijala, stručnih analiza i veoma detaljnih priprema, uspostavio sam osnovni koncept buduće knjige, definisao njenu strukturu i odredio način prezentacije djela i autora. Sačinio sam sintetizovan uvodni tekst publikacije sa svim najznačajnijim istorijsko-kulturološkim i organizaciono-funkcionalnim podacima i dostavio ga izdavaču na verifikaciju.
S hodno usvojenom konceptu, uspostavio sam adekvatan redosljed prezentacija umjetničkih zbirki. Prvo je prikazana Afrička, zatim Azijska, Latinoamerička i Evropska zbirka, a u okviru koje je segmentno data Crnogoska kolekcija. Zatim sam izvršio definitivan izbor djela po zbirkama i supstituisao uvodne napomene. Prilikom uspostavljanja uvodnih napomena, globalno sam i u vrlo kratkim naznakama definisao neophodne prostorno-geografske i posebno najbitnije istorijsko-kulturne karakteristike kontinenata, prema kojima su principijelno i uspostavljene pojedine umjetničke zbirke.
Prilikom neposredne prezentacije umjetničkih djela, prvo su temporalno i stilski prikazani tradicionalni umjetnički eksponati, a zatim savremena umjetnička ostvarenja, slike, crteži, grafike i na kraju vajarska djela. Prema uspostavljenom konceptu, prezentacija počinje sa realitetnim eksponatima, teče prema simboličkim, asocijativnim, poluapstraktnim i apstraktnim sadržajima. Takođe, sljedbeno prihvaćenom konceptu, uspostavio sam bitne principe prezentacije, tako da je svaki eksponat obuhvaćen zbirkom, pored tekstualno-analitičkih odrednica, vizuelno prikazan i odgovarajućom reprodukcijom. Time su obuhvaćeni najreprezentativniji eksponati, što čini petinu ukupnog umjetničkog fonda.
Crnogorska kolekcija, kao segment Evropske zbirke, posebno je obogaćena u posljednjih nekoliko godina, sa tendencijom i daljeg rasta. Djela i autori prezentirani su u publikaciji na drugačiji način, zapravo dosljednim temporalno-generacijskim slijedom.
Svakako, prilikom neposredne prezentacije eksponatata, primijenio sam sasvim logičan princip, po kojem su integralno na jednom mjestu i u jednom bloku dati najosnovniji podaci o umjetniku, reprodukcija djela sa numeričkim podacima, i neophodne globalne, tekstualno-stilske odrednice o ostvarenom djelu. Jer, primarno postoji umjetnik stvaralac, a zatim nastaje i egzistira kreativno djelo, i to čini integrisanu supstratnost. Tako organizovanom sadržinom, izbjegnuto je bespotrebno prevrćanje strana i dugo traženje neophodnih podataka.
U toku dugotrajnog i vrlo intenzivnog stvaralačkog rada, segmentarno i u cijelosti, u više navrata, dostavljao sam izdavaču radni materijal na uvid, radi neophodnih dopuna, korekcija i verifikacije. To je posebno bilo neophodno, zbog permanentnog inoviranja aktuelnih podataka, a radni proces, uz kraće prekide iz objektivnih razloga, trajao je više od godinu dana. Kada je materijal definitivno stabilizovan, nakon lektorskog doprinosa od strane Miodraga Vukovića, i prevodioca Darje Marije Vuletić, angažovan je umjetnik Nikola Latković, koji je na veoma efektan način, grafički oblikovao publikaciju.
Tokom radnog procesa, u potpunosti je korišćen vrlo sadržajan dokumentacioni fond Centra, više stručnih enciklopedija, brojni katalozi, mnografije i veoma opsežna vlastita likovno-kritičarska dokumentacija.
Aktuelna publikacija “Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore”, koju vam večeras predstavljamo, je knjiga koja je kreirana i supstituisana na enciklopedijski način, sa mnoštvom egzaktnih podataka i činjenica o brojnim autorima i njihovim djelima. Ona će predstavljati baznu dokumentaciju za buduća opsežnija istraživanja pojedinih umjetničkih zbirki, kolekcija, autora i kreativnih djela”.
Na kraju treba istaći veoma vrijedan poklon koji je uručen Centru savremene umjetnosti povodom izdavanja ove knjige. Zadovoljan što se ova knjiga pojavila kao i njenim kvalitetom, slikar Filip Janković je Centru poklonio veoma vrijedno umjetničko djelo.
U Dvorcu Petrovića nalazi se stalna postavka radova koji su obuhvaćeni u ovoj publikaciji. Prikazujemo vam neke od izloženih eksponata.
Cvjetko Lainović – Portret Josipa Broza Tita
Povorka (BENIN)
Alberto Chissano – Porodica (MOZAMBIK)
Vaza (KAMPUČIJA)
Obredni čamac plemena Muisca (KOLUMBIJA)
Selman Abas – Bagdadski folklor (IRAK)
Osvaldo Vigas – Crveni đavo Fripon (VENECUELA)
Josip Generalić – Zimska idila (HRVATSKA)
Muslim Mulići – U traženju novih prostora (KOSOVO)
Milan Cmelić – Poštansko sanduče (SRBIJA)
Miodrag Dado Đurić – Gamagonis
Mihailo Jovićević – Dolazak mudraca sa istoka
Slobodan Slovinić – Le Corps 105
Dimitrije Popović – Hodočašće
Biljana Keković – Talks 1
Zlatko Glamočak – Mala noćna muzika
