SVJEDOČANSTVO VREMENA, RAZVOJA I TRAJANJA CRNE GORE
Znano budi! Na današnji dan, 1. juna, ljeta gospodnjeg 1881., oko 10 ura prije podne, pošli su kočijom sa Cetinja put Petrograda Njezino Visočanstvo Gospođa Knjaginja i Njegova Svjetlost Našljednik Prijestola, javio je „Glas Crnogorca“.
Ovim je predat saobraćaju prvi crnogorski kolski put od Cetinja do na Krstac i austrijske granice. Istovremeno je izgrađen i put od Kotora do austrijske granice na Krstac, čime je Crna Gora, prvi put u svojoj istoriji, kolskim putem povezana sa Kotorom i morem pod Kotorom.
„Izgradnjom ovog puta Crna Gora je ostvarila još jednu sjajnu pobjedu koja se može uporediti sa velikim pobjedama na Grahovcu, Vučjem dolu, Fundini i t.d…“ javlja „Glas Crnogorca“. Razlika je samo u tome što ova pobjeda „nije zadobivena na bojnom polju. Poradi nje nije se krv prolijevala ni s koje strane, niti je neprijetelj, protiv koga se bojevalo, bilo stvorenje božje na dvije noge… Neprijatelj koji je savladan bio je goli krš crnogorski…“
Velizar Radonjić, novinar i publicista u penziji, prikupio je, obradio, klasifikovao i provjerio građu i na osnovu nje napisao kapitalno djelo PUT JE ŽIVOT Knjigu o putevima u Crnoj Gori. Predgovor za knjigu je napisao inženjer Slobodan Keković, a recenziju inženjer Dušan Kokić, oba graditelji puteva, nekadašnji predsjednici Inženjerske komore CG i njeni počasni članovi. Ljubinka Nedić, profesorica književnosti je lektor i korektor, a Milica Dubljević, profesorica engleskog jezika je sa crnogorskog na engleski jezik prevela Rezime (Sumarum) knjige. Dizajn korica i knjižnog bloka i prelom knjige potpisuje autor knjige Velizar Radonjić. Knjiga je autorsko izdanje. Štampana je u 1.000 primjeraka u štampariji OBOD na Cetinju.
Knjiga PUT JE ŽIVOT je predstavljena javnosti na promociji održanoj 1. juna 2026. godine u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici – na dan kada je prije tačno 145. godina pušten u sobraćaj prvi kolski put koji je Crna Gora izgradila.
Autor knjige Velizar Radonjić naglašava da „ova knjiga nije naučni rad. Ovo je novinarska priča o tome kada su i kako građeni naši putevi i mostovi i priča o onima koji su ih projektovali i gradili. Knjiga je, uz to, zbirka najosnovnijih podataka, neka vrsta popisa ili neformalnog registra puteva, tunela i mostova. U njoj su sabrana djela graditelja crnogorskih cesta i puteva. Napravljena je da bude podsjetnik i putokaz za eventualna naučna istraživanja i valorizaciju ovog bogatog dijela naše graditeljske baštine.
Ovo je i knjiga pobjeda Crne Gore, koje nijesu ništa manje od onih koje je ostvarila na Tuđemilima, Vučjem dolu, Martinićima, Krusima ili Fundini.. Ovo je knjiga velikih pobjeda protiv ljutog crnogosrkog krša, kanjona i slomivrata Platija, kanjona Pive i Tare, Bijelih Stijena i sveukupnog surovog crnogorskog zemljopisa.
Crnu Goru su pohodili mnogi. Samo rijetki su gradli. Ostali su rušili. Ono što nijesu srušili okupatori i osvajači rušili su zemljotresi, odnosile rijeke u doba jesenjeg povodnja.. pa je Crna Gora tokom čitave istorije, iznova i iznova, poput Feniksa ustajala iz pepela i ruševina…
Ko su bili bastaduri koji su Crnu Goru dizali iz pepela? Ko su bili prvi graditelji cesta i mostova? Znamo li imena inženjera koji su ih projektovali i gradili? Ne znamo. Znamo imena kraljeva i careva koji su naredili da se putevi grade. Znamo i imena onih koji su naredili da se grade mostovi. Imena graditelja mostova, izuzev par njih, ne znamo. Imperatori su se plašili da slava graditelja ne nadraste njihovu slavu i ne zablista većim sjajem nego što blista njihova kruna. Vlastodršci se i danas toga plaše. Zato ne znamo ko projektuje i gradi naše ceste i mostove.
Naša je obaveza da ovu nepravdu bar dijelom ispravimo. Čuvanje od zaborava je civilizacijski dug i obaveza. I zato pišem o ljudima koji su projektovali i gradili, o ljudima čiji vidici sežu daleko ispred njih, a ono što izgrade traje dugo poslije njih. I njihova slava je mnogo veća od slave svih njihovih gospodara
Tako je nastala ova knjiga. Iz potrebe i obaveze prema neimarima i njihovom djelu…“
Prof. dr Biljana Ivanović, projektantica crnogorskih cesta i puteva najvišeg ranga, na promociji knjige PUT JE ŽIVOT kazala je sljedeće:
“Kao profesor koji se godinama bavi putevima, saobraćajnicama i infrastrukturnim sistemima, mogu reći da ova knjiga ima vrijednost koja prevazilazi uobičajene stručne okvire. Ona nije samo pregled razvoja putne infrastrukture u Crnoj Gori. Ona predstavlja pažljivo prikupljeno i sistematizovano svjedočanstvo o jednom dugom razvojnom procesu koji je snažno uticao na ekonomski, društveni i prostorni razvoj države.
Posebna vrijednost ove knjige ogleda se u tome što autor nije ostao samo na tehničkim podacima i hronologiji događaja, već je uspio da objedini stručni, istorijski i društveni aspekt razvoja saobraćajne infrastrukture Crne Gore.
Mi koji se profesionalno bavimo putevima dobro znamo koliko je složen i odgovoran posao planirati, projektovati i graditi saobraćajnice na prostoru Crne Gore. Izuzetno zahtjevan reljef, složeni geološki uslovi i brojna prirodna ograničenja decenijama su predstavljali ozbiljan izazov za generacije inženjera i graditelja.
Upravo zato ova knjiga ima dodatnu težinu. Ona podsjeća da iza svakog izgrađenog puta, mosta ili tunela stoji ogroman stručni rad, iskustvo i odgovornost velikog broja ljudi — projektanata, geologa, geodeta, izvođača, nadzornih organa i radnika koji su svojim znanjem stvarali infrastrukturu na kojoj danas počiva razvoj Crne Gore.
Posebno želim istaći značaj činjenice da je autor veliku pažnju posvetio upravo ljudima koji su gradili puteve. U vremenu kada se najčešće govori o projektima, investicijama i kilometrima saobraćajnica, često zaboravljamo one koji su svojim radom i znanjem omogućili da se ti projekti realizuju.
Ova knjiga upravo zbog toga ima i važnu ljudsku dimenziju.
Sa stručnog aspekta, izuzetno je značajno što su na jednom mjestu objedinjeni podaci o razvoju putne mreže, mostovima, tunelima i drugim infrastrukturnim objektima, kao i informacije o etapama razvoja saobraćajne infrastrukture Crne Gore. Takav pristup daje ovom djelu trajnu dokumentacionu i stručnu vrijednost.
Posebna vrijednost ove knjige nije samo u tome što govori o putevima koji su izgrađeni, već što trajno čuva stručnu memoriju jednog vremena.
U tehničkim oblastima često ostaju projekti, nacrti i objekti, ali veoma rijetko ostane cjelovito svjedočanstvo o ljudima, okolnostima i razvojnim etapama koje su do tih projekata dovele.
Zato vjerujem da će ova knjiga imati trajnu vrijednost — ne samo kao hronika razvoja putne infrastrukture Crne Gore, već i kao važna građa za buduće generacije inženjera, istraživača i studenata.
Autor je ovim djelom uradio nešto što prevazilazi stručni doprinos. Sačuvao je kontinuitet jednog graditeljskog iskustva koje je bilo od presudnog značaja za razvoj Crne Gore.
I upravo zbog toga ova knjiga zaslužuje posebno mjesto u našoj stručnoj i kulturnoj javnosti.
Na kraju, želim da izrazim iskreno poštovanje autoru zbog ogromnog rada, posvećenosti i odgovornosti sa kojom je pristupio ovoj temi.
Sačuvati od zaborava graditelje i njihova djela znači sačuvati dio identiteta ove države.”
Radomir Vuksanović direktor Uprave za saobraćaj Crne Gore, ocjenjuje da je knjiga PUT JE ŽIVOT djelo „koje prevazilazi granice jedne obične monografije i postaje svjedočanstvo vremena, razvoja i trajanja Crne Gore.“
Vuksanović je na promociji knjige posebno naglasio sljedeće:
“Već sam naslov knjige nosi snažnu poruku. Put nije samo trasa koja povezuje mjesta. Put povezuje ljude, sudbine, ideje, epohe. Put znači susret, razvoj, napredak i život. A upravo takvu priču nam je autor ostavio u ovom vrijednom djelu.
Ova knjiga je impresivna po svom obimu i sadržaju. Ona sabira podatke o gotovo svim važnijim saobraćajnim objektima, putevima, mostovima i infrastrukturnim poduhvatima, ali njena najveća vrijednost nije samo u tehničkoj preciznosti. Njena najveća vrijednost je u tome što iza svakog kilometra puta vidi čovjeka.
Autor nije zapisao samo podatke. On je sačuvao uspomenu na generacije inženjera, projektanata, graditelja, radnika i vizionara koji su svojim znanjem i trudom gradili Crnu Goru. U vremenu kada često zaboravljamo ljude koji stvaraju temelje društva, ova knjiga vraća dostojanstvo profesiji graditelja i čuva njihovo mjesto u istoriji.
Posebno je dragocjeno što knjiga obuhvata dug vremenski period — skoro vijek i po razvoja putne infrastrukture. Od prve crnogorske ceste Cetinje–Krstac, puštene u saobraćaj 1881. godine, pa do savremenih saobraćajnica, pred nama se otvara priča o jednom narodu koji je kroz kamen, planine i izazove gradio puteve i istovremeno gradio sebe.
Čitajući ovu knjigu, ne upoznajemo samo puteve. Upoznajemo istoriju Crne Gore, njenu geografiju, kulturu, istrajnost i slobodarski duh. Zato je *„Put je život“* mnogo više od stručne literature — to je dokument o razvoju države i društva.
Posebnu težinu djelu daje činjenica da je nastajalo godinama, kroz predano sakupljanje podataka, razgovore, istraživanja i ogromnu posvećenost autora. Takav rad zahtijeva znanje, ali još više ljubav prema profesiji i prema zemlji kojoj je knjiga posvećena.
U recenziji knjige istaknuto je da je ovo možda i jedinstveno djelo ove vrste na našim prostorima, jer objedinjuje istoriju putnog graditeljstva i priču o ljudima koji su ga stvarali. I zaista, rijetke su knjige koje uspiju da budu istovremeno stručne, dokumentarne i emotivne.
Zato večeras ne promovišemo samo knjigu. Večeras odajemo priznanje znanju, radu, stvaralaštvu i ljudima koji su ostavili trag u prostoru i vremenu…”
PUT JE ŽIVOT je knjiga koja inspiriše i poziva na dijalog o graditeljskom nasljeđu, njegovoj naučnoj i stručnoj valorizaciji i njegovoj zaštiti. O njoj će tek da se i piše i priča. Nije pretjerivanje ako se kaže da će Knjiga o putevima PUT JE ŽIVOT, kao i graditeljsko nasljeđe koje se u njoj promoviše, živjeti vjekovima poslije svog autora i biti predmet stručnog interesovanja, istraživanja i proučavanja.
Be the first to comment