Nastavljamo sa predstavljanjem knjiga dr Radomira R. Milovića iz dijela njegovog naučnog opusa prikazanog kroz “POSEBNA IZDANJA”. Dvadeset treća knjiga je “TRAGOVIMA ISTORIJE I TRADICIJE”.
Ako kliknete na link POSEBNA IZDANJA možete pogledati koje su knjige do sad predstavljene.
SADRŽAJ
RIJEČ NA POČETKU
Nevelik skup radova koje nudimo čitaocu u ovom zborniku, proistekao je iz visegodišnjeg traganja autora po tradicionalnim i istorijskim odzivima prošlosti Banjana i šireg okruženja. Nakon više od dvadeset knjiga objavljenih zadnjih deset godina, u kojima se autor doticao različitih oblasti koje se sretaju pri sagledavanju banjske tradicije i istorije, o čemu ćemo reći više nadalje, ostalo je nekoliko tema kojih smo se dotakli u prilozima datim u ovom zborniku. Pošto nijesu našle mjesta u ranije objavljenim publikacijama dajemo ih ovdje, bez bilo kakve međusobne povezanosti i hronološke gradacije, jer svaki separat čini zasebnu cjelinu. Radovi se dotiču, uglavnom, prostora Banjana i okoline i iz njih se sagledavaju, po našoj ocjeni, neki značajni obrisi iz plemenskog života kroz mučne godine prošlih vremena. Tematski su vezani za kulturno – istorijsko nasljeđe, značajne istorijske događaje, demografske procese, onomastičke prikaze. U nekoliko radova smo otvorili i neka pitanja iz banjske istorije i tradicije, koja ni do danas nijesu našla valjan odgovor u relevantnoj stručnoj i naučnoj literaturi koja se bavi istorijom naših krajeva.
Dali smo i nekoliko radova koje smo izuzeli iz već objavljenih publikacija, za koje cijenimo da zavređuju posebnu pažnju.
Nekoliko priloga čine prikazi knjiga koje se bave istorijskom problematikom prostora iz banjskog okruženja. Predstavili smo i nekoliko zapaženih stvaraoca sa temama iz naših krajeva. Autor je na kraju dao i nekoliko priloga koji se tematski ne vežu za prostor Banjana i okoline, ali će nadamo se privući pažnju čitaoca. Priložene radove bi mogli svrstati u tri grupe. To su:
– Novi, prvi put objavljeni radovi – 16 priloga.
– Radovi uzeti iz knjiga autora – 7 priloga.
– Radovi ranije objavljeni u različitim publikacijama – 4 priloga, što čini 27 zasebnih priloga radova.
Autor
Recenzija zbornika „Tragovima istorije i tradicije”
dr Radomira Ristova Milovića, Nikšić 2025.
Šta je predgovor? Predgovor je dio knjige koji se nalazi na njenom početku i ima za cilj da autoru omogući da podijeli određena razmišljanja, objašnjenja ili istorijski kontekst u vezi sa samim djelom. On može sadržavati i izraze zahvalnosti, napomene o izvorima korišćenim u knjizi, kao i dodatne informacije koje čitaocu pomažu da bolje razumije suštinu autorovog rada. Predgovor je, zapravo, prilika da se ispriča priča o knjizi – o tome kako je misao iz autorove glave prerasla u knjigu pred nama.
Ako iskrenoj namjeri istoričara da objektivno sagleda i prikaže prošla zbivanja, uz poznavanje metodologije istorijske nauke, dodamo i iskustvo dugogodišnjeg arhivskog djelatnika, dolazimo do uzoritog istoriografskog djela – zbornika radova. Pravi primjer takvog pristupa u savremenoj crnogorskoj istoriografiji jeste upravo ova publikacija, zbornik radova dr Raša Milovića (1948), doktora tehničkih nauka, uglednog direktora i plodnog autora brojnih monografija, stručnih i naučnih članaka, uglavnom posvećenih bogatoj prošlosti Banjana i Crne Gore. Opus objavljenih knjiga dr Milovića već premašuje sedam hiljada stranica, što je potvrđeno u njegovoj biobibliografiji koju je 2021. godine priredio poznati crnogorski bibliograf Milorad Tomov Milović.
Interesantno je napomenuti da se ljeta 2025. navršava jedanaest godina od objavljivanja knjige „Sage o Banjanima“ (Omne initium difficile – svaki početak je težak). Autor je tada, podstaknut prijateljima, napisao prigodan tekst posvećen banjskoj prošlosti, koji je iznjedrio dvanaest eseističkih priloga. Ti radovi, obuhvatajući istorijske, geografske, etnografske i antropogeografske teme, predstavljali su osnovu kasnijih istraživanja i podsticaj da autor nastavi sa naučnim radom na izučavanju Banjana (Manifestum non eget probatione – očiglednu stvar ne treba dokazivati).
Kvalitetan naučni rad zahtijeva dugotrajan, ozbiljan i mukotrpan rad, pa nije potrebno posebno naglašavati koliko bogatstvo predstavljaju ova izdanja. Njihov značaj naročito dolazi do izražaja u vremenu kada, uprkos bogatoj istoriji i kulturi, nedostaje relevantnih naučnih publikacija koje bi na valjan način osvijetlile našu prošlost i sadašnjost. Prošlost je utkano u sadašnjost i u svakoga od nas; zato je treba proučavati i predstavljati onakvom kakva jeste – bez uljepšavanja i bez ideoloških upliva. Budući da je sve podložno prolaznosti, ovakva izdanja postaju trajna i vrijedna svjedočanstva određenog vremena, ljudi i događaja.
Radovi sabrani u ovom zborniku rezultat su dugogodišnjeg autorovog istraživanja tradicionalnih i istorijskih odjeka prošlosti Banjana i šireg područja. Nakon dvadeset pet knjiga objavljenih tokom posljednje decenije, dr Milović u ovom zborniku sabira radove koji ranije nijesu našli mjesto u njegovim publikacijama. Oni nijesu hronološki povezani, ali čine cjelinu jer svaka studija govori o posebnom segmentu banjske istorije, tradicije i identiteta. Tematski, radovi se dotiču kulturno-istorijskog nasljeđa,arheologij,e značajnih istorijskih događaja, demografskih procesa i onomastičkih prikaza. Autor otvara i pitanja iz istorije i tradicije Banjana koja ni do danas nijesu našla odgovore u stručnoj i naučnoj literaturi. Teme obuhvataju oblasti arheografije, istoriografije, geografije, demografije i onomastike, i tiču se šireg prostora Banjana, Pive, Drobnjaka, Grahova, Nikšića, Boke Kotorske, Katunske nahije i Gacka.
Namjera autora jeste da temama i pristupi svestrano – kroz naučni, kulturni i društveni aspekt razumijevanja. Kroz takvu strukturu zbornika, prostor i ljudi Banjana i Crne Gore predstavljeni su u njihovoj istorijskoj kompleksnosti, kao spoj vremena, prostora i ljudskog iskustva. Istorija, iako nauka, često ima i političku i nacionalnu misiju, što ponekad dovodi do njeenog iskrivljenog tumačenja. Manipulisanje istorijskim pamćenjem, nažalost, postalo je česta pojava, naročito na prostoru bivše Jugoslavije krajem XX vijeka, kada je svaka strana stvarala „svoju istinu“. U takvom okruženju, autor Milović ostaje dosljedan objektivnom i dokumentovanom pristupu, zasnovanom na činjenicama i arhivskoj građi (Condicio sine qua non – uslov bez kojeg ne biva). Njegovo tehničko obrazovanje i naučna disciplina posebno dolaze do izražaja u preciznosti i argumentovanosti svake tvrdnje.
Sadržaj zbornika svrstava ovu publikaciju među značajne radove iz oblasti istorije, istorije umjetnostiagheologij, etnologije, demografije, antropogeografije i onomastike (Post hoc, ergo propter hoc – poslije ovog, dakle zbog ovog). U njoj se susreću raznoliki pristupi i naučne metode, a sve u cilju potpunijeg razumijevanja kulturnog i istorijskog identiteta Banjana.
Da bismo razumjeli pojam nasljeđa Banjana, moramo najprije shvatiti značenje samog pojma „nasljeđe“. Ono nije samo materijalno, već i duhovno – ogleda se u tradiciji, vrijednostima i identitetu zajednice. Kulturno nasljeđe Banjana obuhvata spomenike, arheološka nalazišta, crkve, nekropole, kao i nematerijalne oblike baštine: usmenu tradiciju, običaje i vještine koje se prenose s generacije na generaciju. Prostor Banjana doslovno je „načičkan“ ostacima materijalne kulture – gomilama, gradinama, ostacima rimskih puteva i miljokazima, srednjovjekovnim stećcima i crkvama, što svjedoči o bogatom kontinuitetu života na ovim prostorima. Dr Milović dobro shvata modernu koncepciju kulturnog nasleđa i istorije
Vrijednost jedne knjige treba sagledavati kroz njenu sposobnost da progovori o onome o čemu se ćuti. Ova publikacija, zasnovana na originalnoj arhivskoj građi i relevantnoj literaturi, upravo to čini – vraća dostojanstvo zaboravljenim temama i ljudima Crne Gore i Hercegovine. Vjerujemo da autoru neće nedostajati stvaralačke energije i da će nas i ubuduće obradovati novim izdanjima, jer njegov dosadašnji opus potvrđuje da Banjani i Crna Gora i Hercegovina imaju pouzdanog hroničara svoje prošlosti.
Publikacija je kvalitetno priređena i odštampana, sa iscrpnim popisom izvora i literature, a obimom od oko 300 stranica predstavlja vrijedan doprinos crnogorskoj istoriografiji.
Prof. dr Miroslav Doderović
1 Trackback / Pingback