Sajam knjiga Podgorica – „Djetinjstvo je naša prava domovina“

Podgorica, 10. maj 2023 –  Drugi dio programa na Sajmu juče su obilježile razgovori sa i o autorima iz Crne Gore, Slovenije, Srbije i Albanije. Prva književna promocija bila je posvećena romanu Povratak na Zerjek  crnogorskog autora Vladimira Jovićevića.

Objavljen u izdanju „Arhipelaga, u proznoj ediciji „Zlatno runo“ romovisani roman ušao je u ovogodišnji uži izbor za Ninovu nagradu. Jaćimovićev prvijenac pripovijedanje je junaku Ilkeru Bozkurtu, visokom oficiru turske vojske upletenom u mrežu špijunskih igara i porodičnih istorija. Radnja romana smještena je u savremenoj Turskoj uoči poslednjeg vojnog puča 2016. godine. Osim u Istanbulu, radnja se odvija i u Moskvi.

O romanu je na promociji govorio urednik, književnik i književni kritičar Gojko Božović, koji je najprije istakao da je smjelo radnju romana smjestiti u drugu kulturnu sredinu, tim prije ako autor nije boravio u istoj, kao što je to bio slučaj sa Istanbulom.

Naši pisci, kako stariji, tako i savremeni, rijetko su se usuđivali da radnju svojih romana ili priča smjeste u nekom gradu druge kulture i jezika. Vladimir Jaćimović se na to usudio već u svom prvom romanu Povratak na Zajrek – i odjednom su u našoj književnosti progovorili i živopisni i raznostrani Istanbul, u kome je smješten najveći dio radnje ovog romana, i mnogolika Moskva, u kojoj nekoliko godina Jaćimovićev junak provodi na službi, kazao je Božović.

Kao i u svakom dobro promišljenom i slojevitom štivum i u ovom se otvaraju idetitetske teme i to na mnogim nivoima. No, u Jaćimovićevom slučaju, najvažnije identitetsko pitanje odnosi se na pojedinca. Ta je lična priča toliko u fokusu da bi se sva identitetska pitanja razriješila na isti način u kom god da je hronotopu bio smješten glavni junak.

Glavno identitetsko pitanje je lično pitanje jednoga čovjeka – o tome koga on voli, u šta vjeruje, ko mu je važan, a ko nevažan u životu, šta mu je važno iz njegove prošlosti i djetinjstva. U tom se smislu obrađuje pitanje identiteta u ovom djelu. Dakle, ne etničkom, ne vjerskom nego identitet u smislu: djetinjstvo je naša prava domovina – kazao je autor – to je trijumf lične priče u odnosu na kolektivnu. Kad priču smjestiš u Istanbul, to je za nas malo intrigantnije, jer je to veliki grad sa jakim naponom i mnogim kulturnim slojevima. Ali i da je u pitanju Amerika, Kanada ova bi se lična priča na isti način odvijala.

Zanimljuvo je da je Vladimir, rođen u Nikšiću, zapravo matematičar i fizičar. Autor je brojnih naučnih članaka iz matematičke fizike i teorije bifurkacija, kao i udžbenika iz linearne algebre. Radi kao profesor na Univerzitetu Crne Gore. Sasvim je izvjesno, stoga, da je matematika dosta uticala na sami process pisanja njegovog književnog djela.

I matematika je pričanje priča. Ali mi je u ovom slučaju najviše pomoglo to što sam, vodeći se matematičkim principima, vodio računa o strukturi, redosljedu elemenata. Kako se u romanu prepliću različiti žanrovi, u njemu ćete pronaći, na primjer, i elemente srednjovjekovne bajke. I u tom sam segment vodio računa o činjenicama i poretku, kazao je Jaćimović rzaključivši da bio volio da napiše drugi roman čim se za to ukase prilika i da su ga dobar prijem i kod publike i kod kritike, pa i izbor za NIN-ovu nagradu, dodatno motivisali na to.  

Uslijedile su i druge promocije, odnosnio razgovor sa slovenskim autorom Marij Čapom. Sagovornik na temu njegovog stvaralaštva bio je Miodrag Lekić. Nakon toga, promovisan je roman „Ovladati stilom“, autora Dobrivoja Stanojevića, a u organizaciji Zavoda za udžbenike i nastavna srtedstva, koji je svake godine učesnik Sajma. Poznati albanski autor, gost IK kućeClio usljed porodičnih obaveza morao je otkazati svoj dolazak, ali su o njegovom romanu „Zatvoreno zbog odmora“, na sajmu, u prisustvu zainteresovane publike, govorili su prevodilac Danilo Brajović i Zoran Hamović, direktor izdavačke kuće „Clio“.

U likovnom dijelu programa, otvorena je izložba crteža Baćka Milačića. Veče je završeno poetskim programom, odnosno promocijom radova novosadskog društva pjesnika. Svoje stvaralaštvo predstavili su autori: Nenad Šaponja, Selimir Radulović, Zoran Đerić, Perica Milutin, Zdenka Valent Belić i Nataša Mikić Bundalo.       

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


eight − five =