Rođen u s. Jačince – Kumanovo 1947. godine.
Nakon završetka vojnopomorske škole vanredno studirao i diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Banjaluci, a potom i na Filozofskom fakultetu u Zadru na odsjeku jugoslovenska književnost – filozofija…
Objavio zbirku kratkih priča »Kamen iz reke«. Dobitnik je Andrićeve nagrade za kratku priču, nagrade časopisa »Život«, lista »Pobjeda« i specijalne nagrade za putopis u Frankfurtu…
Objavljivao aktivno u »Stvaranju«, »Mostovima«, Doclei« i »CKL-u«…
Bavi se bibliotečkom djelatnošću i prevodilačkim radom. (Sa makedonskog na sve »novonastale« jezike i obrnuto.) Član je Matice crnogorske od njenog osnivanja.
Živio u Herceg-Novom, a trenutno u Đenoviću.
Djenovići, Novo naselje bb.
L E N K A
Otkako Lenka ostavi
Košulju tanku lanenu
Na razboju nedotkanu
I u nanulama pođe
U monopol duhan da slaže,
Lice joj se izmijeni
Vijeđe joj klonuše naniže
I usne joj se ukrivo svinuše.
Ne bješe Lenka rođena
Za duhan taj pusti!
Duhan – žuti otrov
I za pluća – cvijet krvavi!
Godina prva minu
Grudva na srcu joj zaliježe;
Godina druga prođe
Bolest je u grudima iskide
U godini trećoj zemlja
Lenkino tijelo pokri.
I noću kada mjesečak
Nad grobom svilu joj vije
Tihi vjetrić nad njom
Žalosno i tužno romori:
…Zašto je, zašto košulja ostala
Nedotkana? Košulja bijaše darovna …
( L E N K A – Kočo Racin)
Otkako Lenka ostavi
Košula tenka lenena
Nedotkaena na razboj
I na nalomi otide
Tutun da redi v monopol –
Liceti i se izmeni;
Vegi padnaja nadolu
I usti svija koravo
Ne beše Lenka rodena
Za tija pusti tutuni!
Tutuni – žolti otrovi,
Za gradi – kitki rozovi!
Prva godina pomina
Grutka v srce i legna;
Vtora godina pomina
Bolest ja v gradi iskina.
Tretata godina zemjata
Na Lenka pokri snagata.
I noće koga mesečko
Grabi i so svila vie se
Vetrečok tivko nad nea
Žalna i taga reeše:
…Zošto mi, zošto ostana
Košula nedotkaena?
Košula beše darovna …
Kosta Solev Apostolov, rođen je 22.decembra 1908.godine u Velesu… Jedan je od najpoznatijih intelektualaca Makedonije između dva svjetska rata. Objavio zbirku poezije „Beli mugri“ – „Bijela praskozorja“ u Zagrebu; pisao stihove i na bugarskom jeziku.
Poginuo je nesretnim slučajem 1943. godine ispred tajne partizanske baze (štamparije) u selu Lopušnik u blzini Kičeva.
Nadimak Racin stekao je po imenu voljene djevojke Race – Kočo Racin!
Pjesme su mu veoma elegične i pune socijalnog bunta. Smatra se pretečom makedonske moderne poezija)
Đenovići, 12.03.2014. godine.