Poštovani pośetioci, objavljujemo naučni rad Sava Markovića i Lovorke Čoralić “CRMNIČANI U MLETAČKIM DOKUMENTIMA XVII STOLJEĆA”.
“Iako je Crmnica u XV vijeku činila dio dominijuma Mletačke republike, prisutnost i djelovanje u krajevima pod mletačkim suverenitetom, te migracije Crmničana na područje Prejasne moguće je pratiti i u narednim stoljećima. Rad prikazuje nekoliko aspekata dokumentovanih tragova Crmničana na području Republike sv. Marka”.
Zahvaljujemo se gosp. Lovorki Čoralić koja nam je svesrdno ustupila svoje radove i dala saglasnost za njihovo objavljivanje.
Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje sadržaja sa portala i dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.
Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. Magistrirala je na istom fakultetu 1995. temom o cestovnim komunikacijama u srednjovjekovnoj Hrvatskoj (objavljeno pod naslovom Put, putnici, putovanja: ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama, AGM, Zagreb, 1997.). Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 1998. godine doktorsku disertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Marka: povijest hrvatskezajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.) Kao znanstveni asistent bila je zaposlena od 1992. do kraja 1997. godine u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu; potom prelazi u Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, gdje 1998. stječe zvanje znanstvenog suradnika. Na Studiju povijesti pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje “Povijest Venecije do 1797. godine” i “Povijest Italije u XIX. i XX. stoljeću”. Na osnovi održanog nastupnog predavanja dana 26. IV. 2001. godine na temu “Hrvatski prinosi mletačkoj toponomastici” stekla je znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijesti.
U svom znanstvenom radu proučava poglavito političke, gospodarske i kulturne veze između zapadne i istočne jadranske obale od 15. do 18. stoljeća, s osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja hrvatskih iseljenika u Mlecima i na području Veneta. U sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Dalmacije i Boke kotorske u ranom novom vijeku, kao i okolnih područja Crne Gore, Bosne i Albanije. Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim godinama objavila je niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama.
Uvod:
Crmnica se u XV vijeku pod mletačkom vlašću nalazila u perodu 1443-1465., 1466-1469., nominalno 1469-1479., i opet 1481-1489. godine. Pomen Orlandića datira iz 1445. godine, kada je 6. septembra te godine mletački senat naredio kotorskom knezu i barskom potestatu da oslobode posjede žene Radiča Grubačevića iz Paštrovića, koje su Mlečani iz određenih razloga, koje je on zadovoljio, ustupili Ratku Orlandiću. Uz obraćanje mletačkoj vladi, slučaj je 1446. dospio pred mirovni postupak u Kotoru, koji se obično sprovodio kada su u njemu učestvovala i lica van Paštrovića: Jelena, udovica Nikole Zaulovića iz Zete i Vladislava, žena Radiča Grubačevića odredile su 1446. za svojeg prokuratora jednog kotorskog sveštenika; njegova dužnost bila je da od mletačke vlade izdejstvuje naređenje providuru Bara da pošalje presudu koju je donio na štetu te dvije žene, a u korist Ratka Orlandića iz Zete.
Za vrijeme ratova Venecije s Turcima početkom XVI vijeka neke crmničke knežine pokušavaju 1538. da prime mletačku vlast, dok se početkom XVII vijeka politički ponovo približavaju Mlečanima, jer im Turci ugrožavaju autonomiju.
Orlandići su zabilježeni u kasnijem periodu na mletačkoj teritoriji.
KOMPLETAN RAD MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA NASLOVNU STRANU
