Šesti dan Sajma knjiga


Radost igre i pjesme

Program pretposljednjeg dana 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, (13.maja) otvoren je predstavljanjem vrtića “Artić Pinokio”, (organizaciona jedinica Stari Aerodrom) a mališani, polaznici ove privatne predškolske ustanove veselom igrom, pjesmom i šarmom, dodali su poseban ton sajamskoj atmosferi.

Djeca su izvela popularne koreografije i dječje pjesmice. “Artić Pinokio” osnovan je prije više od dvije decenije i sastoji se iz dvije organizacione jedinice i realizuje nastavu kroz standardizovani obrazovni program NTC  “Učenje kroz igru”.


Šetnja kroz muzičke epohe

Učenici muzičke škole „Vasa Pavić“ prezentovali su domete te ugledne ustanove sa višedecenijskom tradicijom, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga.

 Vođeni idejom obrazovanja osnovaca i srednjoškolaca kroz muziku, kroz tri obrazovna programa: muzički izvođač, muzički saradnik i baletski igrač, u školi se unapređuje univerzalni umjetnički potencijal učenika.

Učenici škole pripremili su nadahnjujući vokalno-instrumentalni program sa kompozicijama iz različitih perioda istorije muzike, a izvedena su djela: Djensa, Andersena, Anđelisa, Rodžersa, Harta, Geršvina i Tamindžića.Poseban utisak na sajamsku publiku ostavila je školska klapa “Štiglići” koju vodi profesorica Jelena Mihaljević.


O ženama kroz književne epohe

Na tribini nazvanoj “Žene u crnogorskoj književnosti”, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja govorile su profesorice Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof dr. Olga Vojičić Komatina i mr Tamara Pejović Labudović.

One su napravile mini retrospektivu epoha crnogorske književnosti, kroz prizmu ženskih likova u njoj i učešće malobrojnih autorki koje se u našoj književnosti pojavljuju do 20.vijeka.

-Nije slučajno što ove razgovore vodimo na dan koji neformalno važi za Dan vještica, budući i da je petak 13. pa je valjda i to neka naznaka ove teme. Tema o kojoj je riječ kompleksna je iz mnogo uglova, jer u crnogorskoj književnosti žene su rijetko dobijale status aktera kome se ukazuje značaj.  Nakon renesanse po pitanju tretmana ženskog sopstva mi jako dugo vrijeme imamo samo srednji vijek, što i nije tako afirmativno za nas”, kazala je Olga Vojičić Komatina, ističući da ako je književni tekst mimeza, podražavalac života, onda nam to mnogo govori o prilikama u društvu. 

“Nakon Đurađa Crnojevića, o ženama nije pisano, niti su žene pisale, ako izuzmemo Jelenu Balšić, koja pak nije bila iz Crne Gore, ali je sebe utkala u našu baštinu. Ni Njegoš se u svojem stvaralaštvu nije bavio ženama, što se može protumačiti njegovom zaokupljenošću društvenim previranjima u Crnoj Gori njegovog doba”, kazala je Vojičić Komatina.

Animalizacija žene, ženskih likova u književnosti Miodraga Bulatovića, bila je tema izlaganja profesorice Tamare Pejović Labudović koja je konstatovala da su svedeni, karnevalizivani ženski likovi kod njega zapravo izraz njegove potrebe da se na neki način obračuna sa stereotipima u kulturnim modelom u društvu u vrijeme kada je on stvarao.

“Tom karnevalizacijom žene, Bulatović je pokušao da se obračuna s kulturnim modelom u kome je stvarao. Njegove žene su grotesne ili udovice, žene odbačene od društva”, kazala je Pejović Labudović. Ovom tribinom nastavljen je kontinuitet saradnje podgoričkog sajma knjiga sa Filološkim fakultetom UCG.


Poezija mladih autora

Zbirke poezije “Trn” i zbornika “Dezintegrisano”, mladog autora Milovana Kljajevića predstavljene su publici 16.Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga. U ovim izdanjima autor je savremenoj publici poželio da predstavi i svoje kolege, mlade, u javnosti neafirmisane pjesnike.

Milovan Kljajević počeo je da piše poeziju sasvim slučajno, kako sam kaže piše da bi našao svoju prvu, davno izgubljenu pjesmu. Ova promocija okupila je i druge mlade autore, koji su sa sajamskom publikom podijelili svoje stihove i opservacije o književnosti i poeziji.


Poezija Radmile Knežević

Pjesnikinja Radmila Knežević bila je gošća 16.Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i ovo  je bila prilika da sa sajamskom publikom podijeli svoju poeziju na duhovne teme.

O knjizi “Tvoja ruka” Radmile Knežević u kojoj su stihovi posvećeni zavičajnim temama, Kosovu i Metohiji, Prizrenu i crkvama koje su oblikovale autorkin identitet, govorile su pjesnikinje Stanka Rađenović Stanojević i Milica Bakrač.

Radmila Knežević rođena je 1971. godine u Prizrenu.

Na Filološkom faklultetu u Prištini diplomirala je na smjeru književnost i srpski jezik. Članica je Udruženja književnika Srbije, kao i Udruženja književnika Crne Gore. Objavila je pet knjiga, a u opusu ima pjesme, kratke priče za đecu, te drame za najmlađe. Pjesme su joj prevođene na ruski, engleski i njemački jezik. Dobitnica je više književnih i nagrada za režiju. Živi i radi u Budvi.


Poetski roman o ratu

“Teško da ste skoro pročitali nešto tako potresno, a toliko lijepo kao što je nova knjiga Magdalene Blažević, u izdanju ‘Booke’”, zapisano je o knjizi ove autorke, koja je tim povodom posjetila 16.Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja. Razgovor sa autorkom vodio je Goran Samardžić.

On  se posebno osvrnuo na formu poetskog romana, kakav roman “U kasno ljeto” i jeste.

“Iz posvete je jasno da je ovo roman o ratnom zločinu. Odmah na početku saznajemo da je naratorka mrtva devojčica. Magdaleni je poslo za rukom da napiše potresnu knjigu, a da izbjegne patetiku. Ovaj roman nije za običnog čitaoca”, kazao je Samardžić, navodeći da vrijeme romana nije hronološko ni linearno.

“Morate biti koncentrisani na tu dimenziju romana, koji može da bude funkcionalan kao poezija. Samo čitanje ovog romana dolazi kao nagrada”, kazao je on.

Autorka nam govori o svom djetinjstvu, daje nam krokije života na selu, grubog, siromašnog i neidiličnog, jer stvaran život nikad nije bajkovit, ali jeste topao i živopisan, pun mirisa, boja i zvukova. Glas kojim govori nije nezreo, naprotiv, ali jeste djetinji i poetičan, i upravo to pojačava sablasnu jezu predstojeće smrti. Je li iko javio ljetu da sam umrla? Ovo je prije svega roman koji u svakom akteru vidi ranjivost i ljudskost, čak ni naoružani vojnici nisu svedeni na dehumanizovano zlo. U njemu nema nacionalnosti, ne spominju se zaraćene strane i utoliko je antiratni vapaj snažniji, jer je to mogao da bude bilo koji rat”, stoji u recenziji knjige.Uprkos mučnoj temi, “U kasno ljeto” je roman koji čitaoca očarava poetičnošću i nježnošću.


Intenziviranje zastupljenosti UCG na podgoričkom sajmu

Najavljujući intenzivniju saradnju Univerziteta Crne Gore sa Međunarodnim podgoričkim sajmom knjiga i obrazovanja i učešće na narednim sajamskim izdanjima, prof.dr Rajka Glušica, izrazila je nadu da će izdavačka djelatnost Institucije na čijem je čelu, u narednim izdanjima sajma biti zastupljenija u većem obimu, sa većim brojem tematskih štandova univerzitetskih jedinica, koje će pod okriljem i uz podršku UCG nastupati samostalno.

-Sajam knjiga je za svaku sredinu i svaki kulturni ambijent izuzetno značajan događaj, a Univerzitet Crne Gore od samog početka rado sarađuje sa sajmom u Podgorici, budući da je naša izdavačka djelatnost vrlo prijemčiva i široj publici od one za koju se pretpostavlja da joj je prvenstveno namijenjena. Proširenje obima te naše saradnje, najvećim dijelom direktno zavisi i od obima naše buduće izdavačke produkcije“, kazala je Glušica istakla je prilikom posjete sajmu, izražavajući zadovoljstvo posjećenošću štandova UCG.   

„Jako smo zadovoljni sa ova tri štanda na kojima su naša izdanja.To je jedan veliki centralni, na kome je univerzitetska biblioteka izložila svoja izdanja, zatim Mašinski fakultet i Istorijski institut rade na svojim štandovima punom parom. Riječ je o odličnim izdanjima, našoj izdavačkoj produkciji u protekle dvije godine. Nadam se da ćemo u narednim godinama imati veću produkciju, pa i više štandova a nadamo se i da će nam u tom smislu ovaj sajam izlaziti u susret“, istakla prof.dr Rajka Glušica.

Profesor Igor Lakić istakao je prilikom posjete 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, da postoji organska povezanost Filološkog fakulteta i sajma knjjiga. -Po prirodi svoje orijentacije ka književnosti i jeziku, Filološki fakultet povezan je sa Sajmom knjiga na jedan specifičan način. Ubuduće, sa možda malo decentralizovanijom politikom izdavaštva UCG, možemo očekivati i samostalne izdavačke poduhvate univerzitetskih jedinica”, istakao je Lakić.


Jednostavan život i ljubav prema bližnjima- ključ kvalitetnog života

Jedan od najčuvenijih specijalista pedijatrije, pulmologije i alergologije i najpopularnijih ličnosti u regionalnom javnom prostoru, dr Branimir Nestorović imao je promociju na 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja i tom prilikom predstavio je svoju knjigu, bestseler “Između dva sveta/ Moj život između dva sveta”. Sa dr Nestorovićem razgovor je vodila Jelena Krsmanović.

“Prava vrijednost našeg života su ljudi oko nas, oni koji su tu za nas onda kada smo bolesni. Ali mi toga nismo svjesni. Savremeno doba potpuno zanemaruje duhovnu stranu u čovjeku i to već daje svoje plodove. Mediji ponekad daju netacne informacije i to nije slučajno. Ne trebaju nam ni napetost ni loše stvari, stresni sadržaji veoma loše utiču na našu dušu i na naše zdravlje”, kazao je Nestorović i na duhovit način približio publici šta su to postulati umjetnosti kvalitetnog življenja, kojima treba da se vratimo.

“Zapadna medicina nas uči da treba da gutamo ljekove za pritisak, holesterol, ljekove na prazan stomak, pa za doručak, ručak, večeru i one pred spavanje da zaspimo. Po toj logici, nama osim tableta, nikakva druga hrana nije potrebna. To je potpuno izvitoperenje svega što bi trebalo da nam koristi, pa tako i medicine. Medicina mora da se vrati tri koraka unazad, da preispita sebe čemu zapravo služi. Toliko je toga što pijemo kao neku terapiju, ali nemamo nikakav dokaz da sve to zaista djeluje”, podijelio je dr Nestorović svoja stručna zapažanja sa podgoričkom publikom.

On je najavio da je jedan od njegovih narednih projekata, internet kanal o narodnom zdravlju.

“Pokušaću ljudima da objasnim koliko je važno da se vratimo onom načinu života kako su živjeli naši stari. Kad dođu vremena krize, jedino što nam zaista ostaje su ljudi oko nas”, kazao je Nestorović.

U osvrtu na to da je Podgoricu posjetio povodom promocije na sajma knjiga, jedan od najpopularnijih ljekara u regionalnom javnom prostoru posebno je preporučio čitanje kao vid treniranja i održavanja kognitivnih sposobnosti.

“Čitanjem čovjek angažuje sve djelove mozga, zato je žalosno što ljudi sve manje čitaju. Tiraži knjiga su sada uglavnom veoma mali i to je zaista porazno. Čitajte što više”, apelovao je on.

Na pitanje kako je došao na ideju da napiše knjigu, Nestorović je dao lapidaran odgovor.

“Trudio sam se da ljudima pokažem da postoje i druge dimenzije gledanja na problem i njegova rešenja. Eto recimo, korona nam je pokazala mnogo toga, ali virusi nisu naši neprijatelji, nego opomena. Oni su samo prenosioci genetskih informacija”, naveo je Nestorović.

U svom nekonvencionalnom stilu on je govorio i o uticaju ljubavi na naš na imuni system.

“O tome ništa nećete naći u udžbenicima medicine.  Ne priznaje se da imamo dušu, ne shvataju mehanizam sindroma slomljenog srca, da neko može da umre od tuge, nakon smrti bliske osobe i da tu nema lijeka. Zašto? Pa to je materijalistička medicina. Eto danas snimamo mozak sa svih strana, ali i dalje ne znamo ništa više o epilepsiji ili o malignim bolestima, nego što smo znali prije 100 godina”, istakao je dr Branimir Nestorović koji važi i za vatrenog pobornika homeopatije i akupunkture, uvjeren da drevne medicine imaju odgovor za efikasno liječenje narušenog psihofizičkog statusa.

Dr Branimir Nestorović je zvanje doktora medicine stekao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, specijalizaciju iz pedijatrije na Univerzitetskoj dječijoj klinici, a subspecijalizaciju iz pulmologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Doktorirao je iz oblasti alergologije na temu “Polenska alergija u djece” 1985. godine, a od 1979. godine, dr Nestorović radi na Univerzitetskoj dječijoj klinici, gdje je bio i načelnik odjeljenja za alergologiju i pulmologiju. Bio je redovni profesor na katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Objavio je veliki broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima, kao i brojne knjige i udžbenike koji se bave temama iz oblasti dječije pulmologije. Nagrađen je Poveljom Srpskog lekarskog društva, osnivač je Udruženja dečijih pulmologa i Fonda YUFEDA.

Pored toga što je poznat kao veoma uspješan pedijatar, doktor pulmolog i alergolog, dr Nestorović je široj  javnosti poznat i po zastupanju mišljenja da samo kombinacija različitih metoda liječenja može dati rezultat.

„Medicina nema odgovor na sva pitanja – kaže profesor doktor Branimir Nestorović, koji se godinama edukuje, bavi istraživanjima i analizama svjetskih studija na ovu temu. Iza dr Nestorovića je 40 godina izuzetne ljekarske prakse i na desetine hiljada pacijenata koji ga pamte kao nasmijanog i izuzetno posvećenog ljekara.“Između dva sveta / Moj život između dva sveta” je knjiga o sudaru svjetova klasične i tradicionalne medicine, prenošenja psihičke i životne energije, vjeri bez koje nema uspjeha, pozitivnom stavu prema životu, ishrani kao bitnom faktoru zdravlja, vodi, Nikoli Tesli koji je njegova velika inspiracija, šamanskoj medicini i esencijalnim stvarima koje čine život.”


Egzistencijalne dileme i krize

Hrvatski autor Renato Baretić predstavio je roman “Zadnja ruka”, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja a razgovor sa autorom vodio je Đorđe Gregović koji se u razgovoru trudio da evocira primorske teme.

On je govorio o preplitanju novinarstva i književnosti i tankoj liniji između to dvoje.

“Zadnja ruka”, žanrovski je slojevita i jezično virtuozno pisana priča objavljena u izdanju Hena.com.

Urednik knjige Kruno Lokotar kazao je da je riječ o četvrtom romanu toga autora, u kojem je ponovo vidljiva Baretićeva legendarna vještina jezičnih poigravanja i majstorskih dijaloga, osvjedočenih u njegovoj knjizi “Osmi povjerenik”, kao vjerovatno najpopularnijem romanu savremene hrvatske književnosti.

Njegova nova knjiga propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju.

Glavni junak “Zadnje ruke” bivši je novinar i priznati pisac u stvaralačkom i egzistencijalnom škripcu, koga počinju da opsijedaju njegovi sopstveni likovi.

Prema klasičnoj klasifikaciji, “Zadnja ruka” po svemu je ‘roman lika’, rekao je Lokotar, ali to je roman lika u kome glavnog lika terorišu njegovi sopstveni likovi.

Baretić je otkrio kako je prvih 107 stranica ove knjige nastalo 2013. godine, da bi onda roman stavio po strani i ponovo mu se vratio tek za vrijeme pandemije. U međuvremenu je puno pisao, a uz svoj novinarski posao, radio je i kao sastavljač pitanja za kvizove, predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarista, (ko)autor tekstova za kazališne predstave. No, nije imao vrstu koncentracije potrebnu za pisanje romana.

Renato Baretić rođen je 1963. u Zagrebu, a od 1996. živi u Splitu, te već gotovo 40 godina živi isključivo od pisanja, u najvećoj mjeri i bez prestanka kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima.

Bio je suosnivač i prvih 10 godina umjetnički direktor Pričigina, splitskog festivala pričanja priča.

Dosad je objavio tri romana, “Osmi povjerenik” (2003.), “Pričaj mi o njoj” (2006.) i “Hotel Grand” (2008.), dvije zbirke poezije “Riječi iz džepova” (1998.) i “Kome ćemo slati razglednice” (2005.), te, među ostalim, “Kadrovi kadra”, izbor iz kolumni o televiziji (2005.), “Split za početnike – abeceda grada”, zabavno-poučni vodič (2015., koautor s Ivicom Ivaniševićem), i slikovnicu “Muka malog vuka”.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


7 + 10 =