Književnik Zoran Raonić preminuo je u Pljevljima 2021. godine u 66. godini.
Nedavno je izašla iz štampe knjiga pokojnog Zorana Raonića ,,Zov i pjev” posthumno objavljena.
Na konkurs koji je, povodom 23. Nikšićkih književnih susreta, raspisala Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Njegoš”, pristigao je veliki broj rukopisa. Jednoglasnom odlukom žirija pobijedili su pjesnici Zoran Raonić iz Pljevalja, Marija Krivokapić iz Nikšića i Enver Muratović iz Rožaja. Poezija Raonića donosi nostalgiju za zavičajnim sazvežđima i tintom uzvišenog sarkazma. Naslikan je put savremenog homopolitukusa suočenog sa sopstvenom beznačajnošću, što mora biti predmet savremenih poetskih opservacija. Žiri je radio u sledećem sastavu: Jelena Jovović, Spasoje Bajović i Boris Jovanović Kastel, predsjednik. Nagrađenim autorima Biblioteka je objavila zbirke poezije. Promocija knjiga održana je 26. decembra 2021. godine, na završnoj večeri 24. Književnih susreta, u Gradskoj kući u Nikšiću.
Zoran Raonić je rođen u Đurđevića Tari, najljepšem kanjonu na svijetu, izvoru nepresušnog narodnog duha, u kome se rađala usmena – narodna književnost najbolje vrste, bio kovnica riječi i jezika. U takvom ambijentu je i pisao knjige i sakupio mnoge priče i pjesme, brojne autentične mudrosti i na najprimjereniji način duhovno blago sačuvao od zaborava i učinio dostupnim svima onima koji se služe jezikom na kome je ono i nastalo, kao da je znao da će nastupiti vrijeme kada će sve vrijednosti duha izgubiti cijenu.
Stalno je bio nastanjen u Pljevljima, gdje je i radio sve do penzionisanja i smrti. On se u domaćoj i u široj društvenoj sredini afirmisao kao plodan i talentovan književni stvaralac. Objavio je 13 knjiga koje pripadaju različitim književnim rodovima i vrstama: zbirke poezije, Vilino kolo, Dioba vatre, Iza brane, Drugi krug vatre, Oko pjesme, Neko doba, haiku poezije, Četiri mijene i Mjesec u krilu, proza Behar u zmijarniku i Tako se priča (izbor narodnih umotvorina iz pljevaljskog kraja), monografija, Tara i Tarani u koautorstvu sa dr Vukajlom Gluščevićem. Pojedine od ovih knjiga imale su po dva izdanja.
Zoran Raonić je redovno sarađivao sa preko 70 listova i časopisa u našoj zemlji i inostranstvu, a poezija mu je prevedena na sedam stranih jezika. On je zastupljen u mnogim zbornicima i antologijama, među kojima su i antologije svjetske haiku poezije na francuskom, engleskom, grčkom, ruskom i našem jeziku. Njegovo stvaralaštvo nalazi se u antologijama crnogorskog i balkanskog aforizma koje su objavljene u Podgorici, Beogradu, Skoplju i Sarajevu, kao i u antologijama haibuna Balkana i crnogorskog epigrama, te u više drugih panorama i izbora. On je za poeziju, prozu, haiku i aforizme dobio više međunarodnih nagrada („Zlatna struna“, „Autor sa otiskom“, „Kočićevo satirično pero“, „Banatsko pero“, „Milutin Uskoković“, „Macuo Bašo“, nagrada za idiličnu poeziju na Novom Zelandu. Za haiku poeziju dobio je i dvije nagrade u Japanu.
U bogatom stvaralačkom opusu Zorana Raonića (poeziji, prozi, aforizmima i epigramima, haiku poeziji), po čemu je dobro poznat i cijenjen u našoj zemlji i u inostranstvu, u njegovom radu posebno mjesto ima bavljenje izvornim narodnim stvaralaštvom pljevaljskog kraja. Sakupljene narodne umotvorine (priče, lirske pjesme, poslovice, izreke, kletve, zakletve…), te rečnik sa iscrpnim objašnjenjima, predstavljaju važan izvor za izučavanje prošlosti, života i rada zavičajnog stanovništva. Svojim sakupljačkim i književnim radom na usmenom narodnom stvaralaštvu Zoran Raonić je stvorio svojevrsnu hroniku Potarja i Pljevalja.
Uložio je višedecenijski trud u prikupljanju i sistematizaciji narodnih priča i drugih umotvorina iz pljevaljskog kraja. U njegovim književnim djelima se baštini dragocjena narodna mudrost i tradicionalno nasleđe. U posljednjem trenutku je sačuvan od zaborava jedan segment nematerijalne baštine Pljevalja i Crne Gore i učinio ga dostupnim čitaocima.
Veliki broj književnih kritičara i teoretičara se sa najvećim poštovanjem bavilo ocjenom Raonićevog književnog opusa, cijeneći ga kao vrsnog poznavaoca narodnog jezika, običaja, mitova i legendi. Jedinstveni su u ocjeni da je njegovo književno djelo višestruko značajno i da posjeduje visoke umjetničke vrijednosti. Dao je veliki doprinos našoj nauci i kulturi i afirmaciji Pljevalja u regionu i Evropi.
Velika je čast što je na sjeveru Crne Gore u Pljevljima živio i stvarao ovako daroviti književnik, Zoran Raonić, rodni grad mu je ukazao poštovanje i priznanje za književni rad i zivotno djelo, dodjelom prestižne Nagrade ,,20 novembar“.
Pokojni Zoran Raonić je zasližio da ga se sjećamo sa velikim poštovanjem za sve što je uradio za naš grad, za njegovo književno djelo, čovječnost i ljudsko poštenje.
Direktorica JU Narodna biblioteka
,,Stevan Samardžić” Pljevlja
Đina Bajčeta
U Pljevljima,
februar, 2022. godine
Be the first to comment