Đečja igra kao uvod u sajamski dan
Predškolci privatne predškolske ustanove “Maša”, otvorili su treći dan 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga”.
Najmlađi i najslađi gosti sajma, očarali su publiku pjesmom, igrom, recitacijama na maternjem i engleskom jeziku, što su sve odlike rada interaktivnog licenciranog metoda predškolskog obrazovanja koji se već cijelu deceniju sprovodi u ovim vrtićima.
Vlasnica i direktorka ove ustanove, Zorka Kečina objasnila je za naš sajt da je International kindergarten “Maša”, sastoji iz dva vrtića “Maša 1” i “Maša 2” koji rade po različitim licenciranim programima.
-“Maša 1” radi po javnovažećem planu i programu na našem jeziku, dok “Maša 2” radi po IPC planu i programu i na engeskom jeziku.
Djeca iz “Maše 1” predstavila su se folklorom i plesnim koreografijama, dok su se djeca iz “Maše 2” predstavila baletom i takođe plesnim koreografijama, kao i recitacijama na engleskom jeziku. Aktivnosti u vrtiću su raznovrsne u mnogim oblastima, a mi smo prvi koji imamo licencu i franšizu za ove programe”, kazala je Kečina.
Razgovori o ljepoti ebru umjetnosti
Prof. dr Ćazim Hadžimejlić sa Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, sa Odsjeka restauracije i konzervacije- bio je gost podgoričkog sajma knjiga preko video linka, a tema njegovog interaktivnog predstavljanja bilo je upoznavanje publike sa njegovom monografijom “Ebru-slikarstvo na vodi”.
Hadžimeljić je u razgovoru sa dekanicom FVU UDG Tatjanom Burzanović, razgovarao o drevnoj likovnoj tehnici Ebru slikanja, kao i o mogućnostima primjenjivosti ove vrste izraza u savremenoj umjetnosti.
-Ebru umjetnost zahtijeva posebnu pripremu, materijale i alate, sada se to drugačije radi nego u klasici, ali na istom principu. To je kompleksan izraz u kome odsjaji daju oblike, to je čarolija te umjetnosti. Ebru je vid terapije koja pomaže čovjeku da se relaksira i opusti”, kazao jeHadžimeljić.
-Postoje razne vrste umjetnosti i smjerova u slikarstvu. Jedna od posebnih i zanimljivih tehnika svakako je ebru. Ebru je drevna, orijentalna turska umjetnost ukrašavanja vode. Naime, ebru je umjetnost stvaranja šarenih uzoraka prskanjem i četkanjem boja na površini masne vode, a zatim se taj uzorak transformiše na papiru. Neki govore da ovo umijeće donosi nevjerovatan mir. Takvi radovi vrlo su vrijedni i malo ko zna da ih izrađuje.
Najzanimljivija je stvar to što se ti radovi izrađuju na vodi i što treba dosta vremena i strpljivosti. Tehnika izrađivanja je takva da se voda miješa sa određenom vrstom smole i tako se njena gustoća mijenja. Tokom izrađivanja, ljudi najčešće koriste zemljane boje, jer naravno one čine samu umjetnost. Slike su same po sebi vrlo zanimljive i jedinstvene. Svaka ima svoje značenje, a većinom je na njima prikazana živa priroda. Takve boje su ljepljive, pa se ne miješaju s drugim bojama, već plutaju i ne rastapaju se, nego se šire. Nakon nanošenja boje, crtaju se željeni oblici što se čini lagano, no zaista nije. Nakon toga se na površinu vode stavlja papir, koji nakon par sekundi upije iscrtane oblike, dok u vodi ne ostaje ništa.
Naravno da je kreativnost stvaranja oblika neograničena, no na slikama se doista primijeti kako su oblici dosta ravni i pravilni. Zanimljivo je to što se od pribora za crtanje koriste četkice od konjske dlake s drškama od stabla ruže. Mogu se koristiti i češljevi, kapaljke i igle, koje se koriste za razmazivanje i miješanje boja. Ebru možete naći i na starim koricama knjiga. Najstariji primjerak, čuva se u Muzeju Topkapi i Istanbulu. Ne zna se kada je ebru tehnika nastala, no pretpostavlja se da je to bilo u srednjem vijeku u Buhariju.
Ćazim Hadžimeljić je rođen 1964. godine u Zenici. Diplomirao je na Fakultetu lijepih umjetnosti Univerziteta lijepih umjetnosti „Mimar Sinan” u Istanbulu, Odjsek za kaligrafiju i umjetnost knjige 1991. godine. Titulu Magistra nauka o umjetnosti – kaligrafija stekao je odbranom magistarskog rada Kaligraf Jesiri-zade Mustafa Izzet-efendija, poticatelj talik pisma (pod mentorstvom prof. dr. sc. Muhittina Serina), na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta „Marmara“ u Istanbulu, Odsjek za kaligrafiju, 1994. godine.
Titulu Doktora nauka iz istorije umjetnosti i arheologije stekao je odbranom doktorske dizertacije na temu “Važnost dragocjenih knjiga zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke u osmanskom uvezivanju knjiga i njihovo očuvanje” (pod mentorstvom prof. dr. sc. Zekija Sönmeza), na Institutu za društvene nauke Univerziteta lijepih umjetnosti „Mimar Sinan“ u Istanbulu, Odsjek za historiju umjetnosti i arheologiju, 1997. godine.
Stvaranje novih kadrovskih profila
Profesori i učenici srednje stručne škole „Ivan Uskoković“ – predstavili su na podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja obrazovne profile ove ustanove, koja je uključena i u međunarodni program Erasmus plus.
Direktorica škole Sonja Dabetić, istakla je da srednja stručna škola “Ivan Uskoković” u svom programu ima stručne profile trećeg i četvrtog nivoa kvalifikacije u područjima rada mašinstva, saobraćaja i drvoprerade. O kvalitetu rada ove škole najbolje govore brojne nagrade, koje su izložene na njihovom sajamskom štandu.
-Navela bih samo da smo nedavno, kao aktuelni državni šampion iz robotike, učestvujući na Svjetskom prvenstvu, od 150 ekipa, među kojima su bile i one iz najrazvijenijih zemalja svijeta, zauzeli odlično 23.mjesto, a da smo među evropskim zemljama bili sedmi”, kazala je direktorka ove škole.
Učenici škole su na nadahnut i veoma neposredan, spontan način predstavili umjetnički program, scensko- dramske minijature i recitacije, što je u mnogome doprinijelo razbijanju stereotipnih predstava o tome tome kakvi su učenici srednjih stručnih škola.
Predstavljen projekat stručnog osposobljavanja za profesije u izdavaštvu
Projekat „Obuka i edukacija za deficitarna zanimanja u industriji knjiga“, uz podršku Programa EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i Zavoda za zapošljavanje, predstavljen je u okviru trećeg sajamskog dana, na 16.Međunarodnom sajmu knjiga i obrazovanja u Podgorici.
Realizatori projekta za koji je vladalo veliko interesovanje su Obodsko slovo doo; Nova knjiga doo; NVO Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, a u predstavljanju su učestvovali predstavnici organizatora, Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
U fokusu projekta je da se omogući da zainteresovana nezaposlena lica iz Crne Gore u narednih nekoliko mjeseci steknu osnovna znanja i vještine u izdavačkoj, štamparskoj i knjižarskoj djelatnosti, u okviru osam različitih edukativnih treninga za različite radne pozicije (Urednik, Lektor/Korektor, Marketing menadžer, Ilustrator/Dizajner, Knjigovezac, Operater na digitalnoj mašini, Agent prodaje, i Trgovac u knjižari).
PR menadžer projekta Mato Uljarević istakao je da je proizvodni proces u nastajanju jedne knjige veoma kompleksan i da osim autora uključuje i niz drugih profesionalaca iz oblasti koje se prirodno preklapaju u izdavaštvu.
-Polovina od 48 polaznika će nakon dvomjesečnog kursa proći tromjesečnu obuku na radu kod poslodavca koja će rezultirati zaposlenjem. Program je namijenjen svim nezaposlenim licima u Crnoj Gori koja žele da se obuče za deficitarna zanimanja u okviru izdavačke, štamparske i knjižarske djelatnosti, sa cijem zapošljavanja u ovoj ili srodnim oblastima. Prioritetne grupe nezaposlenih osoba su žene i mladi”, istakao je Uljarević.
Koordinatorka projekta Natalija Đaletić, koja se već dugo i sama aktivno bavi izdavaštvom, istakla je da su tržištu rada neophodni profilisani profesionalci, ali da poslodavci nisu toga uvijek svjesni. Poslodavci bi htjeli da imaju obučene radnike, dorasle zadatku, ali nisu uvijek raspoloženi da ulažu u njihovo stručno osposobljavanje, tako da zapravo hronično patimo od manjka kadra u knjižarsko- izdavačkom sektoru”, kazala je Đaletić.
Učesnici prezentacije istakli su da je za ovaj projekat stigao ogroman broj prijava.
“Harfa” i poezija bosanskohercegovačkih autora
Edicija “Harfa” Međunarodnog centra za mir” i prvonagrađeni iz te edicije, savremeni američki pjesnik prof. dr Džordž Rivera, (praćeni video promocijom “Muzeja mira i slobode”), predstavljeni su na 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga.
Ovom prilikom čitana je poezija bosanskohercegovačkih autora Lare Šarčević, Dinka Delića, Ibrahima Spahića i Željka Kuluza. Narator ovog poetskog događaja bio je bosanskohercegovački pisac i pjesnik Ibrahim Spahić.
Na krilima riječi
Knjiga eseja “Uz(let) riječi”, autorke Zorice Joksimović, novo je izdanje Narodne biblioteke iz Budve, a o njenom bogatom stvaralaštvu, na 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga govorila je pjesnikinja Stanka Stanojević.
U susretu sa publikom podgoričkog sajma, Zorica Joksimović je istakla da se ovom prilikom osjeća uzvišeno i posebno, jer sa dragim ljudima dijeli taj osjećaj leta riječi.
-Riječi negdje tihuju u nama kao ptice stanarice, moja riječ je tako poletjela u različite forme, kritike, esejistike, poetskog izraza, ali teško je govoriti o sopstvenom radu”, kazala je ona.
Pjesnikinja Stanka Stanojević istakla je da je esejistička forma, zapravo
književna forma na granici u kojoj se Zorica Joksimović bavila najrazličitijim temama i ličnostima iz svijeta umjetnosti. Predstavljanje je proteklo u znaku čitanja odlomaka iz stvaralaštva Zorice Joksimović.
Zorica Joksimović je profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u JU „Druga osnovna škola“ u Budvi i
već više od 30 godina radi u nastavi.
Radila je kao jedan od prvih novinara Radio Budve. Autorka je knjige kratkih priča „Od vode i kamena do priče i pričanja – po motivima budvanskih legendi” (Budva, 2015) koja je prevedena na engleski jezik –“From water and stone to story and storytelling Budva”, 2017. objavljena od strane JU Narodna biblioteka Budve i NVO „Talas”.
Zastupljena je u monografiji proznog stvaralaštva crnogorskih autorki „Minervinim tragom” dr Sofije Kalezić.
Priča „Kadmo“ je dio izabranih u Antologiji proznog stvaralaštva crnogorskih književnica koju je priredila dr Sofija Kalezić. Kao recezentkinja, Joksimović se pojavljuje u izdanjima: “Grebeni od kostiju” Borisa Jovanovića Kastela, zbirke dječije poezije Velimira Ralevića Zubatorepati stvor i Javke iz samoće, zbirke lirskih zapisa Miraša Martinovića “Sveska od maslinina lišća” i “Dan i noć u Butui”, romana “Bolnica” Miša Gaćinovića.
Eseji Zorice Joksimović objavljivani su u knjizi o Branki Bogavac – “Branka vitez umjetnosti” I i II, priređene od strane Jovane Došljak, u Književnim novinama, Tokovima, Vijestima, Monitoru kao i časopisima za njegovanje kulturne baštine Odzivi i Komuna. Objavljuje tekstove na portalima za kulturu i kulturnu baštinu Crne Gore butua.com i montenegrina.net. Suosnivač je NVO Talas, koja se bavi afirmacijom i publikovanjem dječijeg stvaralaštva, kao i razvijanjem medijeske pismenosti kod djece, u sklopu kojeg su organizovane radionice Kreativnog pisanja. Urednica je zbornika dječijih radova “Naši pješčani zapisi”, Budva 2018, “Bajka je majka” 2019. kao i autorka multimedijalnog projekta “Riječi i izrazi moga kraja”. Učestvuje u mnogim kulturnim međunarodnim projektima (Kulturno–obrazovni međunarodni projekat.
Živi i stvara u Budvi.
“Blank” potresna i nadahnjujuća priča holivudskog glumca
Roman “Blank” Feđe Štukana, predstavljen je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor sa autorom vodila je Ksenija Rakočević.
Izražvajajući zadovoljstvo time da podgorički sajam postaje sve zrelija manifestacija i da okuplja sve više stvaralaca, ona je istakla i da je Štukanov autobiografski prvijenac, mnogo više od autobiografskog romana i da zadovoljava sve književno-teorijske kriterijume, pozicionirajući se time kao ozbiljan književni tekst.
-Nikakvu formu nisam preuzeo ni od koga, to je potpuno free style pisanje, nisam htio da se bavim nikakvom književnošću, ako sam ipak uspio u tome
onda mi je drago zbog toga”, kazao je Štukan i istakao da on romanom ništa nije htio ni da kaže ni da poruči.
-Ja sam samo želio da to što nosim u sebi izbacim iz sebe. Čak i naziv “Blank” je potpuno spontano, pa i glupo nastao, jer sam sve vrijeme na ajpedu koji mi je dala Anđelina Džoli, pisao sam bukvalno u blank dokumentu. Ali, blank kao termin ipak znači puno stvari. Svaka upotreba pojma “blank” ima puno značenja”, ispričao je Štukan.
Roman je nastao spontano, kako je konstatovano, čak “nehotično” prvobitno je bio zamišljen kao sinopsis za film, a autor je štivo dopisivao kao svojevrsni dnevnik.
-Bio je to rukopis od stotinjak stranica, dao sam ga prijatelju koji me je zamolio da ga objavi. Ja to nisam htio uopšte, ali kasnije sam shvatio da želim da ostavim svjedočanstvo svojoj kćerci iz prve ruke. Djeca treba da znaju ko su im roditelji”, naveo je on. Feđa Štukan, čovjek sa vrlo burnom životnom pričom, jedno je vrijeme u mladosti živio u Kotoru za koji ga vežu sjećanja na veliku ljubav, koja nije imala filmski kraj. Bio je to period od 1990. godine do početka rata u BiH 1992. godine, kada je pristupio specijalnim jedinicama Armije BiH. Nakon dvije godine teških borbi, napustio je vojsku, odbijajući da se bori, kako kaže, u „vjerskom ratu“. Uspio je da napusti vojsku pretvarajući se da je psihički poremećen, otišao je u Njemačku i nije se vratio u Sarajevo dok se rat nije završio.
Ono što je poseban kuriozitet vezan za ovo neobično izdanje je to da je “Blank” uvršten u mnoge školske programe širom regiona, a u proceduri je i da postane dio školskog programa u Crnoj Gori, a još veći kuriozitet je to da je njegov roman štivo za izučavanje ne samo u teoriji književnosti, nego i u sociologiji i psihologiji.
Autobiografski roman glumca Feđe Štukana, bi se s pravom mogao svrstati i među istorijske udžbenike. Napisan je na nagovor Anđeline Džoli i Breda Pita kao moguća građa za igrani film, o čovjeku koji je od snajperiste u specijalnim jedinicama u ratu, beskućnika i heroinskog zavisnika u miru, pa sve do reflektora holivudske “A” produkcije.
“Sjetva soli” ponovo među našim čitaocima
Dvanaest godina nakon što je prvi put objavljen, nakon što su odavno rasprodata tri srpska i jedno hrvatsko izdanje i nakon velikog broja hvalospjevnih prikaza i medijskih odjeka, nakon što ga već dugo nema na policama knjižara, roman „Sjetva soli“ Muharema Bazdulja, ponovo je pred čitaocima, u izdanju Kosmosa podgoričke Nove knjige, a sada je i predstavljen i na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga.
Sa autorom, u okviru promocije novog izdanja romana “Sjetva soli”, razgovor tokom kojeg je on evocirao utiske o ovom i ranijim izdanjima
romana, vodila je Ksenija Rakočević.
-Osnovni motiv ovog romana je priča o događaju, toj nacističkoj žurci o
kojoj mi je Jergović ispričao, ali svako novo izdanje romana, sa te vremenske distance između dva izdanja, drugi je “par rukava”. Posebno
zato što sam večeras sreo i Ljiljanu Ćuković, koja te događaje dobro pamti kao svjedok”, kazao je Bazdulj.
Vremenska distanca samo potvrđuje ono u čemu su se oko ovog romana odavno složile kritika i publika: malo je u našoj književnosti romana gdje se oko stvarnog relativno skorog istorijskog događaja konstruiše toliko majstorski napisano i slojevito konstruisano beletrističko štivo.
Najprije sam mislio da se ne bavim tom pričom, ali kada sam poslao Miljenku da pročita moje pisanje o tom događaju o kojem je on meni ispričao, njemu se to dopalo i tako sam i odlučio da to objavim. Nisam želio da iko iz mog romana podsjeća na nekoga iz stvarnosti”, istakao je on, pojašnjavajući da je istorijski događaj samo skica za literarnu intervenciju.
“Bio mi je potreban istorijski događaj kao antropološki okvir za jedno literarno istraživanje o tome kako ljudi žive pod tim oblicima represije, kakvi su bili u to doba raspada bivše države”, naveo je Bazdulj i načeo još mnogo tema u okviru evociranja uspomena iz perioda života u Sarajevu.
I pitanje autofikcije posebno je bilo interesantno na promociji u kontekstu ovog izdanja romana i autor je pričao o tome kako je došao na ideju da napravi književnu intrigu i “poistovjeti” se sa svojim junakom, koji ipak nije on. To je vrlo učestala praksa u književnosti, ne mislim da tu treba posebno mistifikovati stvari”, istakao je on.
Mada je i nekoliko protagonista legendarnog i svojevremeno zloglasnog sarajevskog „naci-žura“ iskoristilo taj motiv u sopstvenim knjigama, „kanonski“ roman o ovom događaju je bez sumnje Bazduljeva „Sjetva soli“. Ali ona nije samo to: ona je i roman o povratku i nemogućnosti povratka, roman o ljubavima, dogođenim i nedogođenim, roman o prijateljstvu i samoći, roman o životima, osujećenim i propalim, roman o poeziji koja, možda, takve živote iskupljuje.
Na tragu pisaca kakvi su Kadare, Kundera i Bolanjo, „Sjetva soli“ filigranski precizno pokazuje kako se lome krhke ljudske sudbine pod pritiskom političke i društvene represije.
Muharem Bazdulj (Travnik, 1977.) pisac je, novinar i prevodilac. Objavio je petnaestak knjiga proze i esejistike, a knjige su mu prevedene na engleski, njemački i poljski, a pojedine priče i eseji na još petnaestak jezika.
Radi kao novinar za beogradski nedeljnik “Vreme” i redovini kolumnista sarajevskog Oslobođenja i beogradske Politike. Godine dobio je nagradu Društva novinara BiH za najboljeg novinara u kategoriji štampanih medija, a 2014. nagradu Stanislav Staša Marinković beogradskog dnevnika Danas za istraživačko novinarstvo i novinarsku hrabrost, kao i nagradu Bogdan Tirnanić Udruženja novinara Srbije za najbolji komentar. Prevodi s engleskog jezika, a između ostalog preveo je knjigu izabranih pjesama Vilijema Batlera Jejtsa i biografsku knjigu Marka Tompsona o Danilu Kišu “Izvod iz knjige rođenih”. Živi u Beogradu.
Perovićeva “Istorija matematke” veliki doprinos naučnoj misli u Crnoj Gori
Kapitalno trotomno djelo “Istorija matematike” profesora Miodraga Perovića, izdanje CANU predstavljena je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, a osim autora na ovom događaju, govorili su i akademik Milojica Jaćimović, dok je razgovor o knjizi vodio crnogorski pisac Balša Brković.
-Kada sam došao do ove knjige rekao sam sebi “probiću se kroz ovu knjigu”, kroz ogroman broj likova i čitalačkih zadovoljstava koja ti likovi donose”, kazao je na početku Brković, o ovom obimnom izdanju na ukupno 1300 stranica.
Akademik Milojica Jaćimović je o knjizi govorio kao o vrlo ozbiljnom naučnom štivu, upoznajući publiku sa pojedinačnim poglavljima ovog u svakom pogledu izuzetno vrijednog djela.
“Ovo je vrlo obiman i vrijedan poduhvat, ovo je knjiga iznad lokalnih kriterijuma i tema i to impresionira. Uradio je to na vrlo kvalitetan način, napisano je odlično i drago mi je zbog toga što imamo ovakvu knjigu. I veće kulture od naše ponosile bi se ovakvim izdanjem”, kazao je akademik Jaćimović ističući da ovaj opširan rukopis zapravo predstavlja odgovor autora na pitanje kako treba predstaviti istoriju matematike, kako je predavati studentima, kako je i sa kakvim ciljem izučavati.
-Rukopis je organizovan u tri toma, koji, po mišljenju autora pokrivaju tri istorijske epohe u razvoju matematike. Prvi tom se sastoji od tri glave, i on pokriva period do kraja aleksandrijske ere”, istakao je Jaćimović.
Iz ugla čitaoca ove knjige, Balša Brković, istakao je značaj ženskih likova, ličnosti u matematičkoj nauci i apostrofirao je autorovu namjeru da osvijetli ženski doprinos matematici.
Sam autor, Miodrag Perović istakao je da bi to pitanje obradio drugačije sada nego ranije dok je pisao knjigu, budući da ga je rođenje kćerke navelo da se suoči sa neravnopravnim uslovima u kojima žene koje žele da se bave naukom, grade naučnu karijeru.
-Obećao sam Balši da ću napraviti projekat “Žene u nauci”, ali ne znam da li ću uspjeti u tome”, istakao je Miodrag Perović, jedan je od osnivača PMF, dugogodišnji profesor na Univerzitetu Crne Gore, takođe i građanski aktivista, osnivač “Monitora”;, jedan od utemeljivača ”Vijesti”;, na ubjedljiv način se ovom knjigom vraća svojoj osnovnoj vokaciji – nauci.
Jedinstven kompliment Perovićevo monumentalno djelo dobija od beogradskog profesora Milana Božića sa Matematičkog fakulteta, jednog od recenzenata:
-I ovaj recenzent je autor slične – ali po obimu znatno manje knjige iste namjene.
Sama okolnost da ju je- u ljetnjim mjesecima – recenzent pročitao od početka do kraja; je više nego dovoljna preporuka. Lično mislim da se od linije Skagerat, Kategat – Trst na Istok teško može naći bolje napisana knjiga na ovu temu. U tom kontekstu ne samo Crna Gora, nego i čitav kulturni jezički prostor koji ona deli, valja da bude zadovoljan što neko nije bio u nuždi a ovako dobro delo napisao”. U predgovoru svoje “Istorije matematike” profesor Perović citira Lajbnica, navodeći da korist od ove knjige nije u tome da Istorija svakome da njegove zasluge, već takođe i da unaprijedi umjetnost otkrića.
U Perovićevoj knjizi prikazano je 4000 godina upravo te umjetnosti otkrića, ali i njenog učinka na rast civilizacije.
Poezija Gorana Samardžića
Zbirka poezije “Bela”, Gorana Samardžića predstavljena je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor sa autorom vodila je Ksenija Rakočević.
Riječ je o drugoj knjizi poezije koju je autor napisao nakon 20 godina pauze.
-Mislim da je ovo i poslednja takva knjiga koju ću ja napisati. Poezija je zapravo elitni književni rod i za pisanje poezije potrebno je svojevrsno ‘drugo stanje’”, kazao je autor.
Goran Samardžić je rođen 1961. u Sarajevu. Završio je studije književnosti. Objavio je knjigu pesama Lutke (1990), knjige pesama i proze Otkazano zbog kiše (1995) i Između dva pisma (1996), zbirku priča Sikamora (1997) i roman Šumski duh (2005). Poslednja dva naslova proglašena su knjigom godine u Bosni i Hercegovini. Suvlasnik je poznate sarajevske knjižare Buybook u kojoj radi i kao urednik programa. Živi i radi u Sarajevu.
Be the first to comment