U Crvenki otvorena izložba Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“

„Oktoih“ je najznačajniji spomenik crnogorske kulture i dragulj u crnogorskoj samosvijesti i pamćenju

  Štamparija je najljepši dar koji je Crna Gora dobila u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji. I dok Crna Gora bude trajala vjerovatno neće biti ljepšega, a u njoj odštampani „Oktoih“ je najznačajniji spomenik crnogorske kulture i dragulj u crnogorskoj samosvijesti i pamćenju, poručio je dr Radonja Dubljević, povjerenik Matice crnogorske za Srbiju, na izložbi „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ koja je sinoć otvorena u Domu kulture u Crvenki. Izložbu su organizovali Matica crnogorska i Udruženje Crnogoraca Crvenka.
 – Vladari Ivan i Đurđe Crnojević omogućili su taj veliki kulturni iskorak i nadolazećoj turskoj sili organizovali otpor ne samo na bojnom polju već i na kulturnom planu. Ostaće zabilježeno da je u pitanju prva štampana ćirilična knjiga na slovenskom jugu, štampana svega tri godine nakon što je u Krakovu odštampana prva na slovenskoj ćirilici – rekao je Dubljević.

On je podsjetio da je prvi štampar bogolužbenih knjiga bio jeromonah Makarije „ot Černije Gori“, koji je izučio štamparsko umijeće u Veneciji.
– Ubrzo su štampani „Oktoih petoglasnik“ (1494), potom „Psaltir s posljedovanjem“ (1495), „Molitvenik“ i „Četvrojevanđelje“ (1496). Prve štampane knjige, po svojoj osnovnoj namjeni, služile su za liturgijske i bogoslužbene potrebe, ali se na njima učila i širila pismenost. U pogledu forme krasi ih ljepota slova, inicijala, ilustracija – izvorna ljepota, kojoj se ništa ne može dodati. Da štamparska tradicija, koju je dinastija Crnojević utemeljila u Crnoj Gori, nije trenutni bljesak, potvrđuje nastavak te tradicije, koji se očituje u štamparstvu znamenitog Božidara Vukovića Podgoričanina, početkom XVI vijeka. Time je uspostavljen kontinuitet crnogorskog štamparstva – rekao je Dubljević i podsjetio na „Psaltir“, objavljen 1519, „Molitvenik“ iz 1520. godine i „Praznični minej“ iz 1538, te „Oktoih petoglasnik“ iz Crnojevića štamparije koji je ponovo štampan u Veneciji, u štampariji Vukovića, 1537. godine.
– Knjige Božidara Vukovića Pogoričanina, zahvaljujući osobitoj posvećenosti štamparskoj umjetnosti, krasila je savršena grafika, sa brojnim  ilustracijama, pa su zbog svoje grafičke ljepote i sadržaja korišćene u pravoslavnim hramovima i bile popularne širom balkanskih zemalja, a za njegovu renesansnu štamparsku umjetnost, jer je štampao i latinične knjige, znala je i kulturna Evropa tog vremena, o čemu svjedoči plemićka titula, koju zavrijedi 1533. godine – objasnio je Dubljević.
Prisutnima se obratio i izložbu otvorio Milovan Đuričković iz Udruženja Crnogoraca Crvenka, koje je zaslužno za odličnu organizaciju i posjećenost svečanom otvaranju.