Veselin Konjević-glasnik i štit crnogorske kulture i prošlosti

Piše: Božidar PROROČIĆ književnik i publicista


U drugoj polovini lomnih devedesetih godina, u vreme kada su mnogi branili crnogorsku državu, identitet, kulturu, jezik i crkvu, Veselin Konjević je bio jedan od istaknutih protagonista koji su se hrabro i istrajno borili za očuvanje crnogorskog nasleđa. U to vrijeme, on je već bio afirmisani istoričar, novinar i publicista, dok sam ja bio početnik u tada slavnom nedeljniku “Onogošt.“ “Onogošt” je tada bio simbol slobodne i hrabre riječi koja se uzdigla kao crnogorska zastava u vremenima kada je svaka izgovorena reč bila dragocena i nosila težinu istine i odbrane crnogorskog identiteta. U tom okruženju, Veselin Konjević se istakao kao časni Crnogorac i intelektualac koji je svojim angažmanom i radom doprinosio očuvanju crnogorske baštine i njenoj autentičnosti. Kroz svoje kolumne i tekstove u “Onogoštu, “ Veselin Konjević je prenosio duboku ljubav prema Crnoj Gori i njenom bogatom nasleđu. Njegovi članci su bili ispunjeni posvećeni za istinom i hrabrošću da se suprotstavi onima koji su osporavali crnogorski identitet. Njegovo djelo nije bilo samo pisanje; to je bila borba za dušu Crne Gore i njenih ljudi.  Njegova saradnja i podrška mladim autorima, uključujući i mene, bila je od neprocenjive vrijednosti. Njegova podrška i ohrabrivanje novih glasova u crnogorskoj publicistici doprinijeli su širenju svijesti o važnosti očuvanja crnogorskog nasleđa i kulture.

Istoričar Veselin Konjević

Veselin Konjević, istoričar, publicista i novinar, rođen je 1967. godine u malom mjestu Potrku, u opštini Bijelo Polje. Njegovo profesionalno putovanje i angažovanje u oblasti istorije, novinarstva i publicistike obilježili su mnoge značajne trenutke i doprinijeli obogaćivanju kulturnog i istorijskog nasleđa Crne Gore. Nakon završetka osnovnih studija, Veselin Konjević se upisao na postdiplomske specijalističke studije na Studijskom programu za istoriju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Njegova posvećenost istraživanju istorijskih događaja i fenomena dovela ga je do odbrane master rada 2023. godine, a tema njegovog istraživanja bila je “Pljevlja u poznom srednjem vijeku.“ Ova tema svjedoči o njegovoj dubokoj posvećenosti crnogorskoj istoriji i njegovoj želji da rasvijetli manje poznate aspekte prošlih vjekova. Veselin Konjević je svojom trodecenijskom karijerom u oblasti novinarstva i publicistike postao poznato ime u Crnoj Gori i regionu. Njegova saradnja sa brojnim medijima doprinijela je širenju znanja o crnogorskoj istoriji, kulturi i savremenim dešavanjima. Kroz svoje tekstove, intervjue i članke, Konjević je istraživao različite aspekte crnogorske prošlosti i sadašnjosti, omogućavajući čitaocima da bolje razumiju bogatu kulturnu i istorijsku baštinu Crne Gore. Njegova knjiga “Pljevlja u poznom srednjem vijeku,“ koja je proizašla iz njegovog master rada, predstavlja još jedan značajan doprinos crnogorskoj istoriografiji. Njegovo istraživanje i pisanje nastavljaju da obogaćuju znanje o prošlim vremenima i doprinose očuvanju kulturnog nasleđa.

Veselin Konjević i dr Šerbo Rastoder

RIJEČ DVIJE O NEDJELJNIKU “ONOGOŠT“

U drugoj polovini lomnih devedesetih godina, u vreme kada su mnogi branili crnogorsku državu, identitet, kulturu, jezik i crkvu, Veselin Konjević je bio jedan od istaknutih protagonista koji su se hrabro i istrajno borili za očuvanje crnogorskog nasleđa. U to vrijeme, on je već bio afirmisani istoričar, novinar i publicista, dok sam ja bio početnik u tada slavnom nedeljniku “Onogošt“ koji je izlazio u Nikšiću pod uredništvom patriote Rajka Zorića.  “Onogošt” je tada bio simbol slobodne i hrabre riječi koja se uzdigla kao crnogorska zastava u vremenima kada je svaka izgovorena reč bila dragocena i nosila težinu istine i odbrane crnogorskog identiteta. U tom okruženju, Veselin Konjević se istakao kao časni Crnogorac i intelektualac koji je svojim angažmanom i radom doprinosio očuvanju crnogorske baštine i njenoj autentičnosti. Kroz svoje kolumne i tekstove u “Onogoštu, “ Veselin Konjević je prenosio duboku ljubav prema Crnoj Gori i njenom bogatom nasleđu. Njegovi članci su bili ispunjeni posvećeni za istinom i hrabrošću da se suprotstavi onima koji su osporavali crnogorski identitet. Njegovo djelo nije bilo samo pisanje; to je bila borba za dušu Crne Gore i njenih ljudi.  Njegova saradnja i podrška mladim autorima, uključujući i mene, bila je od neprocenjive vrijednosti. Njegova podrška i ohrabrivanje novih glasova u crnogorskoj publicistici doprinijeli su širenju svijesti o važnosti očuvanja crnogorskog nasleđa i kulture. Onogošt, nedeljnik koji je dao brojna zlatna pera u Crnoj Gori, ostavlio je dubok trag u novinarstvu i kulturi naše zemlje. Ovaj nedjelnjik je postao sinonim hrabrosti i nezavisnog novinarstva u vremenima kada su mnogi mediji padali pod uticaj političkih interesa i pritisaka. Njegova sudbina, kao i sudbina mnogih nerežimskih medija, odražava izazove i teškoće sa kojima se suočavaju novinari i publicisti koji se trude da ostanu nepristrasni i odani istini i Crnoj Gori. Onogošt se istakao kao medij koji nije želeo da služi nikakvim političkim ili korporativnim interesima. Umjesto toga, fokusirao se na istraživanje i prenošenje istine, bez obzira na pritiske ili prijetnje. Ovo je često dovelo do suočavanja sa raznim izazovima, uključujući finansijske teškoće i pravne prijetnje i sankcije. Ponosan sam na naš zajednički doprinos, koji se ogledao u istrajnoj borbi za našu jedinu državu – Crnu Goru. U vremenima kada su mnogi okretali leđa svojoj domovini ili su se povijali pred pritiscima, mi smo se držali svojih principa i vrijednosti. Naša predanost očuvanju crnogorskog identiteta, kulture, jezika i države bila je nepokolebljiva. Nas dvojica, kao novinari i publicisti, nismo samo pisali kolume; mi smo bili glasovi koji su se usudili da govore istinu, ma koliko ona bila nepopularna. Naši tekstovi i članci nisu bili samo informacije, već su bili poziv na buđenje svijesti i odbranu onoga što je bilo sveto a to je – naša Crna Gora. Ponosan sam na to što smo uspjeli da ostanemo nepristrasni i odani vrijednostima novinarstva i slobode izražavanja. Naša saradnja sa nedeljnikom “ Onogošt“ bila je simbol hrabrosti i nezavisnosti u svijetu medija đe su komercijalni interesi često nadmašivali moral i etiku.

Veselin Konjević na promociji knjige Herak Vraneš i
Nahija LJuboviđa u drugoj polovini XV vijeka

PROUČAVANJE I OŽIVLJAVANJE CRNOGORSKE PROŠLOSTI

Veselin Konjević bavi se starijom i novijom crnogorskom prošlošću, tako su i nastale njegove knjige: Svjedoci jednog vremena (2002),Vraneška legenda – predanje o Pavi i Ahmetu između istorije i legende, (objavljena su tri izdanja – 2010, 2012. i 2020);potomIspovijesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića (2014); u koautorstvu je priredio knjiguDragana Kujovića Crna Gora kao sudbina (2016),a samostalno knjiguDragan Kujović – Ime za pamćenje (2022).KnjiguKazivanje Ahmet-bega Mušovića,objavio je 2018. godine.Njegova najnovija knjigaHerak Vraneš i nahija Ljuboviđa u drugoj polovini XV vijeka, izašla je iz štampe 2022. godine.

Knjiga Svjedoci jednog vremena (2002) Ova knjiga predstavlja značajno djelo koje obuhvata 43 intervjua sa istaknutim ličnostima iz Crne Gore. Ovi intervjui su izbor iz mnogo stotina razgovora koje je vodio tokom poslednje decenije dvadesetog vijeka sa najznačajnijim pojedincima iz oblasti kulture, politike, vjerskih velikodostojnika i nezavisnih intelektualaca. Ovi intervjui su bili objavljeni u različitim crnogorskim medijima i medijima u regionu. Ova knjiga  pruža dubok uvid u društvene, kulturne i političke tokove tog vremena i omogućava čitaocima da bolje razumiju ulogu i perspektive ključnih ličnosti iz Crne Gore tog perioda. Knjiga služi kao važan izvor informacija i svjedočanstava o vremenu koje je oblikovalo Crnu Goru u tom istorijskom trenutku.

Vraneška legenda – predanje o Pavi i Ahmetu između istorije i legende, (objavljena su tri izdanja – 2010, 2012. i 2020); Predanje o Pavi i Ahmetu, po kome je nastao naziv Pavino Polje (Bijelo Polje), istoriografski je obrađeno u tri izdanja knjige Vraneška legenda (treće, dopunjeno i dorađeno izdanje objavljeno je dvojezično, na crnogorsko-engleskom jeziku, 2020. godine). Pošta Crne Gore je 2012. godine objavila prigodnu marku posvećenu ovome predanju a Uprava za zaštitu kulturnih dobara sa Cetinja proglasila je, krajem decembra 2015. godine, predanje o Pâvi i Ahmetu nematerijalnim kulturnim dobrom države Crne Gore. Značaj predanja o Pâvi i Ahmetu nadilazi granice države Crne Gore, jer su njegove poruke jednako aktuelne u svim vremenima i na svim prostorima, pogotovo u nacionalno i vjerski mješovitim sredinama. S tim u vezi, inicirao je  da jedna ulica u Podgorici i most na Limu u Bijelom Polju dobiju ime po Pavi i Ahmetu, a 2019. godine podnio je Konjević inicijativu Ministarstvu kulture i sporta Crne Gore, da ovo predanje, koje u sebi ima univerzalnu i svevremenu vrijednost, nominuje za stavljanje pod zaštitu UNESKO-a. U toku su realizacije svih navedenih inicijativa u vezi sa ovim predanjem. Predanje o Pavi i Ahmetu dobilo je i svoju dramsku umjetničku formu; okončana je dramatizacija teksta, a u toku je izrada pozorišne predstave o ovom predanju. 

Knjiga Ispovijesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića pojavila se u izdanju cetinjskog „Oboda“, 2014. godine.  Knjiga “Svjedoci jednog vremena“ je dragocjeno svedočanstvo o istorijskom periodu Crne Gore od 1918. do 1945. godine, koji je bio obilježen značajnim političkim, socijalnim i kulturnim promjenama. Jezgro ove knjige čine intervjui sa trojicom poslednjih preživjelih zelenaša i saboraca Krsta Popovića – Vukašinom Spasojevim Draškovićem, Veljkom Jovovim Vujačićem i Novicom Jevtovim Vujičićem. Njihove priče nisu samo arhivirane uspomene, već duboka svjedočanstva o borbi za Crnu Goru i njenom identitetu u vrijeme velikih izazova. Ovi heroji postali su simboli borbe za nezavisnost Crne Gore, sa dubokim uvjerenjem u vrijednosti svoje domovine. Njihove priče pružaju jedinstven uvid u teške trenutke i herojske poduhvate koje su prošli, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore. Veselin Konjević, autor knjige, zabilježio je ove priče sa poštovanjem prema hrabrosti i odanosti ovih ljudi svojoj zemlji. Ova knjiga ne samo da čuva sjećanje na te istinske heroje, već i omogućava čitaocima da dublje razumiju složene događaje i promjene u Crnoj Gori tokom tog perioda. Takođe, pruža dragocjeni doprinos istoriografiji Crne Gore, čineći ovo vrijeme bližim i razumljivijim svima koji žele da bolje razumiju istoriju ovog regiona. Knjiga “Svjedoci jednog vremena“ služi kao podsjećanje na hrabre pojedince koji su se odupirali vremenu i postali simboli odanosti svojoj zemlji.

KnjigaDragana Kujovića Crna Gora kao sudbina, (priređena u koautorstvu sa Marijanom Miljićem) obavljena je 2016. godine. Ova knjiga predstavlja značajno djelo koje baca svijetlo na život i rad ovog izuzetnog pojedinca. Dragan Kujović, kao profesor, poslanik, ministar prosvjete i član različitih opštinskih, republičkih i saveznih tijela i organa, ostavio je dubok i neizbrisiv trag u novijoj crnogorskoj istoriji i politici. Njegov doprinos društvu i državi tokom presudnih trenutaka za Crnu Goru tokom tog perioda bio je itekako značajan.  Kao političar i državnik, Dragan Kujović je bio ključna figura u vrijeme koje je bilo prelomno i ključno za Crnu Goru. Njegovo zalaganje za političku i društvenu promjenu, kao i njegov doprinos oblasti obrazovanja, ostavili su dubok uticaj na razvoj zemlje. “Knjiga Crna Gora kao sudbina pruža čitaocima detaljan uvid u život i rad ovog izuzetnog pojedinca i istražuje njegovu ulogu u oblikovanju savremene Crne Gore.  Ovo djelo služi kao inspiracija za nove generacije i podsjećanje na značaj pojedinaca koji su posvetili svoj život izgradnji i napretku svoje zemlje. Dragan Kujović će ostati upamćen kao ličnost koja je igrala ključnu ulogu u crnogorskoj istoriji i društvu, a knjiga “Crna Gora kao sudbina“ čuva njegovo nasleđe i doprinos ovom periodu prelomnih promjena.

Veselin Konjević u Husein pašinoj džamiji u Pljevljima

Knjiga Kazivanje Ahmet-bega Mušovića (Almanah, 2018) Knjiga sadrži ne samo životnu ispovijest, već i autentično svjedočenje jednog od poslednjih muslimanskih/bošnjačkih begova, Ahmet-bega Mušovića. Mušović je porijeklom iz Kolašina, ali je u to vrijeme živio u Bijelom Polju. Ovaj vrijedan razgovor, koji je zabilježio poznati homerolog i helenista Milman Peri 1935. godine, čuva se u Biblioteci Harvard u SAD-u, u okviru Fondacije Milman Peri. Ovaj razgovor nije samo trag sudbine muslimanskih izbjeglica toga vremena, već i dragocjen izvor informacija o brojnim značajnim ličnostima i događajima u Crnoj Gori sa kraja XIX i početka XX veka. Ahmet-beg Mušović svojim riječima pruža uvid u teške trenutke i izazove s kojima su se suočavali muslimani izbjeglice tog perioda. Njegovo svjedočanstvo osvjetljava složene društvene i političke okolnosti tog vremena, pružajući vrijedan uvid u istorijske događaje i ličnosti Crne Gore iz tog perioda. Ova ispovijest je takođe dragocjen izvor za savremenu crnogorsku istoriografiju, pomažući istoričarima i istraživačima da dublje razumiju istorijski kontekst i složenost tog vremena. Milman Peri i njegov prevodilac Nikola Vujnović su zaslužni što su ovu priču sačuvali za buduće generacije i omogućili nam da bolje razumijemo istoriju i sudbinu ljudi koji su oblikovali Crnu Goru tog perioda. Ova knjiga služi kao svjedočanstvo o vremenu i kao sjećanje na važne događaje i ličnosti koje su obeležile istoriju regiona.

Njegovo dugogodišnje istraživanje i traganje u oblasti istoriografije donijelo je svijetlo na ličnost i djelo kneza Heraka Vraneša, koji je izuzetno značajan u crnogorskoj istoriji druge polovine XV vijeka. Herak Vraneš, iako gotovo nepoznat u savremenoj crnogorskoj istoriografiji, postao je fokus mnogih radova, članaka u časopisima i novinskim izvještajima u lokalnim medijima. Njegova posvećenost rasvetljavanju života i djela Heraka Vraneša doprinijela je boljem razumijevanju ovog značajnog perioda crnogorske istorije i osvijetlila lik i djelo ovog kneza. Njegovi radovi su postali važan izvor informacija za istoričare i istraživače, a takođe su doprinijeli i popularizaciji ove zaboravljene istorijske ličnosti među širom publikom.

Objavljivanje knjige “Herak Vraneš i nahija Ljuboviđa u drugoj polovini XV vijeka 2022. godine predstavlja vrhunac ovog istraživanja i doprinos razumijevanju Herakovog vremena i uloge koju je igrao. Ova knjiga će vjerovatno biti dragocjeni izvor za buduće generacije istoričara i zaljubljenika u istoriju Crne Gore. Takođe, najava knjige o Pljevljima u poznom srednjem vijeku sugeriše da će njegove istraživačke aktivnosti i dalje doprinositi razumijevanju i očuvanju bogate istorije Crne Gore, čime će se dodatno obogatiti istoriografija regiona. Konjevićev  rad je neprocjenjiv za očuvanje i promociju kulturnog nasleđa Crne Gore. Ovim izdanjem, Konjević ne samo da osvjetljava značajne događaje i ličnosti iz tog perioda, već i pruža dublji uvid u socijalne, političke i kulturne aspekte života u nahiji Ljuboviđa. Detaljna analiza i interpretacija istorijskih izvora u knjizi omogućavaju čitaocima da bolje razumiju kompleksnost istorijskih procesa koji su oblikovali današnju Crnu Goru. Posebno je značajno što Konjevićeva istraživanja donose nova saznanja o Heraku Vranešu, čime se razbijaju neki od prethodnih mitova i daju autentičniji prikazi njegovog lika i djela. Dodatno, knjiga doprinosi i edukativnom aspektu, pružajući ne samo akademskoj zajednici, već i široj javnosti, mogućnost da se upoznaju sa manje poznatim dijelovima istorije Crne Gore. Kroz takav pristup, Konjević podstiče interesovanje za istorijska istraživanja i stvara temelj za dalje studije i otkrića.

Učestovao je na naučnim skupovima i objavljivao radove u zbornicima radova. Objavljivao je naučne radove sa istorijskom tematikom u časopisima za nauku i kulturu: „Matici“, „Almanahu“, „Vaspitanju i obrazovanju“, „Osvitu“, „Odzivima“ i „Arhivnskim zapisima“, kao i u „Prosvjetnom radu“, „Komuni“ i „Pobjedi“.  Angažovan je  kao saradnik na projektu CANU – izrada Leksikona prosvjete Crne Gore.  Živim u Podgorici, a radi kao profesor Istorije i Istorije religije (izborni predmet) u Osnovnoj školi „Stefan Mitrov Ljubiša“, u Budvi.

Vraneška Legenda na slici Veselin Konjević, Đina Bajćeta
i Sait Šabotić

DOPRINOS VESELINA KONJEVIĆA STRUČNOJ I NAUČNOJ JAVNOSTI

Profesor Veselin Konjević predstavlja istraživača, pisca i istoričara čija odanost crnogorskoj istoriji je neprikosnovena. Njegov višedecenijski doprinos obrazovanju mlađih generacija i istraživačkoj zajednici, koji traje od druge polovine devedesetih pa do danas, svrstava ga u red intelektualaca koji duboko razumiju i cijene svoje korijene i nasleđe. Njegova neumorna borba za očuvanje i promociju istorije Crne Gore nije samo strast, već i misija koju nikada nije napustio. Kroz svoj rad, Konjević kontinuirano usmjerava pažnju na značajnu ulogu Crne Gore u istorijskim događajima i ističe važnost njenog kulturnog nasleđa. Njegova uloga u prosvjeti je od suštinskog značaja jer oblikuje mlađe generacije i pomaže im da bolje razumiju svoju prošlost i identitet. Istovremeno, njegov rad doprinosi stručnoj i naučnoj zajednici, produbljujući razumijevanje i interpretaciju istorijskih događaja u Crnoj Gori. Veselin Konjević ostaje posvećen svojoj misiji i predstavlja izvanredan uzor svima koji teže očuvanju i promociji svoje kulturne i istorijske baštine. Njegova borba i posvećenost su neprocenjivi resursi za crnogorsko društvo i istoriografiju. Njegove knjige, članci i javni nastupi služe kao most između nauke i javnosti, čineći istorijske činjenice i događaje pristupačnijim i razumljivijim za širok spektar čitalaca. Njegova predanost prema istraživanju i upornost u pronalaženju i dokumentovanju istorijskih činjenica doprinosi očuvanju autentičnosti crnogorske prošlosti. Konjevićeva sposobnost da analizira i kontekstualizuje istorijske događaje omogućava mu da pruži dublje razumijevanje istorijskih tokova i njihovog uticaja na savremeno društvo. Konjević nije samo istraživač koji analizira prošlost, već i intelektualac koji aktivno doprinosi savremenom društvu. Njegova vjera u snagu nauke i istorije nije samo teorijska, već se manifestuje kroz njegovu neumornu borbu za očuvanje i promociju crnogorskog kulturnog i istorijskog nasleđa. Njegova odanost Crnoj Gori i njena prošlost su istinske inspiracije za sve one koji teže autentičnosti i dubokom razumijevanju svojih korijena. Veselin Konjević je svijetla tačka u vremenima kada se istinski intelektualci čine rijetkim, i njegova posvećenost ostavlja neizbrisiv trag na istoriografiju Crne Gore. Identitet i država Crna Gora mogu biti ponosni na to što imaju privilegiju da imaju ovako značajne pojedince koji neumorno tkaju zlatne niti istorije, kulture i nasleđa svoje zemlje. Ljudi kao Veselin Konjević predstavljaju temelje crnogorske prošlosti i budućnosti, osvetljavajući staze za nove generacije da ih sljede. Veselin Konjević je kao čuvar vatre koja plamti u srcu Crne Gore, osvjetljavajući mračne koridore njene prošlosti. Njegova strast prema istraživanju i njegova odanost kulturnom nasleđu čine ga ne samo čuvarom, već i tvorcem mosta koji spaja drevne priče sa savremenim izazovima. Njegove riječi i djela nisu samo inspiracija, već su dubok podsjetnik na snagu istorije i kulture koja oblikuje našu sudbinu. Kroz njegovu neumornu predanost, shvatamo da istorija nije samo povijest prošlih vremena, već i temelj na kome gradimo budućnost. Veselin Konjević nas podsjeća da je očuvanje nasleđa dužnost i čast, ali i da je istraživanje i sticanje znanja ključ za napredak. Njegova posvećenost ostavlja dubok i trajan utisak na sve one koji imaju sreću da ga upoznaju ili čitaju njegove knjige. Kroz njega, Crna Gora se diči svojim blagom i nasleđem, a mi pronalazimo svetionik u njegovom znanju i posvećenosti.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


20 + 5 =