DEMOKRATIJA
Demokratija je stalna priča,
oko nje je uvijek trka,
ko će bolje da je objasni,
tako je to od starih Grka.
Navikli smo od stručnjaka,
jednostavno da nam kažu:
“To je ono kad narod vlada”,
a život sudi da li lažu.
Umne glave od davnina
definiciju pravu traže,
navodimo neke od njih,
pa vidite da li važe.
Mišljenje nam jedno zbori,
država bi bila prava,
kad bi nacija odabrala
da je vodi 25 umnih glava.
Od postojećeg to je bolje,
kako Skupština može biti jaka,
ako je sastavljena od mutivoda,
skorojevića, sebičnjaka i ludaka.
Tu partije nijesu važne,
poslanici imaju velike sličnosti,
početak i kraj demokratije
nalazi se u njihovoj ličnosti.
U demokratiji, 51% stanovništva
kako nam život često zbori,
oduzima pravo preostalih 49%
kao da su od njih nešto gori.
Demokratija je mehanizam,
koji narodu garanciju pruži,
sa njim se neće upravljati bolje,
od onog što on zasluži.
Svako će vam jasno reći,
demokratija je od diktature bolja,
zato što je kroz taj model
zastupljena narodna volja.
Da li je baš sve tako,
kako Bukowski kaže,
tačno se principi znaju,
koji kod njih uvijek važe.
Kako to on divno reče:
“U demokratiji prvo glasate,
a onda takav izbor
obavezno naredbe prate”.
“Diktatura je nešto drugo,
možete ostati kući,
ne morate kao kod demokratije,
gubiti vrijeme glasajući”.
O demokratiji i diktaturi,
postoji teorija više,
iskustvo kod nas nam kaže,
tu se svaka razlika briše.
Be the first to comment