Više od hronike – Knjiga Velizara Radonjića “Hronika graditeljstva u Crnoj Gori”


Knjiga Velizara Radonjića HRONIKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI, nedavno je dobila svoje mjesto u katalogu Bavarske državne biblioteke – BSB Bayerische StaatsBibliothek u Minhenu.

O kakvoj knjizi je riječ I čime je zaslužila da se nađe u katalogu ove prestižne biblioteke.

 Velizar Radonjić, novinar i publicista u penziji, poslije pola vijeka rada u građevinarstvu i čitave decenije istraživanja, napisao je i početkom novembra 2021. godine objavio knjigu HRONIKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI.

HRONIKA GRADITELJSTVA je, u cjelosti, autorski projekat i autorsko izdanje Velizara Radonjića. Pečatana je u štampariji „Obod“ na Cetinju, na 794 strane formata B4, u tiražu od 500 primjeraka. Predgovor za knjigu je napisao princ Nikola Petrović Njegoš a recenziju arhitekta Mileta Bojović, vanredni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Lektor i korektor je Ljubinka Nedić, profesorica književnosti, a prevodilac za engleski jezik Ana Ponoš. Likovno rješenje korice i grafički dizajn knjige potpisuje autor HRONIKE Velizar Radonjić.

 HRONIKA GRADITELJSTVA je registrovana u dvije nacionalne biblioteke:

–        Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju: ISBN 978-9940-8802-0-0 i COBISS.CG-ID 19303172

–        Bavarskoj državnoj biblioteci BSB Bayerische StaatsBibliothek, Ludwigstraße 16, 80539 München, Njemačka: BSB-ID: 15201778 i B3Kat-ID: BVD048236151

Projekat HRONIKE GRADITELJSTVA  je, kroz logističku podršku i otkup dijela tiraža knjige, podržan od strane Inženjerske komore Crne Gore. Sponzor projekta je Studio urbane arhitekture TETRAKTIS d.o.o. Podgorica.  Sve ostalo je, o svom brašnjeniku, pod motom „Pregaocu Bog daje mahove“,  napravio autor Velizar Radonjić.

HRONIKA GRADITELJSTVA je priča o graditeljima, a priča o graditeljima je priča o Crnoj Gori, zato treba podsjetiti na riječi Veljka Vlahovića, najljepše ikada napisane riječi o Crnoj Gori:

Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru znači i dar i prokletstvo. Crna Gora je i morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova. To je zemlja nade i očajanja, jave i snoviđjenja… To je zemlja najveće krajnosti – dubokog mraka i raskošne svjetlosti, slobodni zatočenik i usužnjena sloboda…”

HRONIKA GRADITELJSTVA je priča o Crnoj Gori, o kratkim trenucima njene raskošne svjetlosti i priča o ljudima koji su tu svjetlost stvarali. Ovo je knjiga o Crnoj Gori i njenom graditeljskom nasljeđu, o graditeljskoj a značajnim dijelom i o kulturnoj baštini – o onom što nam je zajedničko i što nas spaja. Napisana je da slavi Crnu Goru i njeno graditeljsko nasljeđe i da podsjeća na graditelje koji su ovo nasljeđe stvarali.

Čitava priča o Crnoj Gori, o njenom graditeljstvu, graditeljskom nasljeđu i graditeljima, ispisana je već na naslovnoj strani Hronike. Autor hronike (istovremeno i autor naslovne strane), na koricama knjige, slika Crnu Goru koja u rijetkim periodima mira, poput Feniksa, ustaje iz pepela, liže svoje rane i uspinje se prema zvijedama. Na koricama je ispisana priča o Crnoj Gori, njenom nastajanju i hiljadu godina njenog postojanja, priča o njenom identitetu, prkosu, o njenoj slobodi i nezavisnosti…

Ovo je knjiga o graditeljstvu. Njen autor kaže  „… Pravljena je kao što se pravi kuća. Priča, kao i kuća, mora imati plan, zatim temelje, zidove, krov. Mora imati vrata da čitalac uđe u nju, prozore kako bi iz priče mogao da posmatra šta se dešava vani. Fasada i enterijer, odnosno korice i dizajn svake priče svojim izgledom treba da privuku čitaoca. Tako sam i ja „zidao“ ovu priču. Istim redom: najprije plan i dizajn knjige, izrada temelja, zidanje… Slagao sam kamenčiće, ciglu po ciglu, jedan po jedan podatak, sve skupa povezivao malterom… na kraju sam u nju uselio  graditelje…“

 Princ Nikola Petrović Njegoš, inače arhitekta po profesiji, smatra da nam Velizar u svojoj priči o Crnoj Gori nudi jedinstveno putovanje kroz Crnu Goru i njenu istoriju, ali ne turističko putovanje, nego otkriće Crne Gore, te da bi ova knjiga trebalo da se nađe u svakoj kući. Kada za knjigu o Crnoj Gori ove riječi napiše crnogorski princ iz dinastije Petrovića, znači da knjiga zaslužuje posebnu pažnju i poštovanje. 

Miletu Bojovića, recenzenta knjige, Velizar Radonjić i HRONIKA GRADITELJSTVA, podsjećaju na francuskog poštara Ševala i njegovu „Idealnu palatu“ koja je proglašena istorijskim spomenikom Francuske. Ako to napiše ugledni arhitekta i vanredni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koji je svoje poslijediplomsko usavršavanje imao na uglednim pariskim adresama: u ateljeu arhitekte profesora Žana Fožerona, na Institutu za urbanizam u Parizu i na Fakultetu za književnost i društvene nauke u Nanteu kod profesora Anrija Lefevra, nije neskromno očekivati da i ova knjiga jednoga dana bude proglašena kulturnim blagom Crne Gore. 

Jelena Pavićević Tatar, glavna i odgovorna urednica uglednog časopisa POGLED, koji izdaje Inženjerska komora Crne Gore, naglašava da nam Radonjić ne dozvoljava da zaboravimo bogato graditeljsko nasljeđe i kroz pažljivo kreirane životne priče, zahvaljujući spisateljskom iskustvu i dugogodišnjem istraživanju, vjerno „oživljava“ sve pionire graditeljstva, prve građevinske inženjere, junake obnove i izgradnje, graditelje izvanjce… sve tvorce naše vrijedne crnogorske baštine. Pišući o njima i njihovim djelima, gospodin Radonjić piše o našem identitetu, porijeklu, istoriji, životu….  

Inženjer Đorđije – Đole Domazetović, učenik prve generacije četvororazredne građevinske škole u Titogradu (1949/1953.g) smatra da ova knjiga predstavja priznanje svim crnogorskim graditeljima i priznanje njihovim djelima i znanju. U pismu upućenom autoru piše: “…Pisac ste jedinstvene knjige “Hronika graditeljstva u Crnoj Gori”, koju niko do sada nije napisao (za nešto slično, postojali su neki sporadični pokušaji, ali su u startu odustajali). Samo se Vi svojim junaštvom, pameću i znanjem usudiste da napišete remek-djelo na čast Crne Gore i Crnogorcima, ma gde bili i gde se nalazili…”  

Priča o graditeljima je priča o Crnoj Gori i nju je autor počeo kao bajku: “Daleko iza sedam gora i sedam mora…, tako počinju sve naše bajke”, jer Crna Gora i jeste kao iz bajke. Inspirisan time, Profesor dr Duško Lučić, jedan od prvih deset inženjera koji su diplomirali na Građevinskom fakultetu u Titogradu, za Hroniku graditeljstva kaže: “Ovo izdanje je jedna predivna romantična monografja koja opisuje graditeljstvo i graditelje od najstarijih vremena pa do današnjih dana, na teritoriji Crne Gore.”  

Inženjerska komora Crne Gore je na svečanoj sjednici Skupštine IKCG, održanoj 05. novembra 2021. godine, povodom obilježavanja 20 godina Komore, autoru HRONIKE GRADITELJSTVA dodijelila priznanje:

 “Zahvalnica za izuzetan dugogodišnji doprinos izdavačkoj djelatnosti Komore i stvaranju enciklopedije crnogorskog graditeljstva posvećena je gospodinu Velizaru Radonjiću, uvaženom novinaru i publicisti.” 

HRONIKA GRADITELJSTVA je kapitalno djelo, posebna i jedinstvena knjiga: kao cjelina i u svim njenim djelovima. Posebna je i jedinstvena jer je jedina knjiga te vrste u regionu. Jedinstvena je po svom sadržaju i sveobuhvatnosti: sakupljena je i obrađena značajna građa i na jednom mjestu, hronološki prikazano sve što je od značaja za nastanak i razvoj graditeljstva i graditeljskog nasljeđa u Crnoj Gori.

HRONIKA GRADITELJSTVA podsjeća na hiljadu godina crnogorske istorije, nastanak gradova, izgradnju putne, željezničke i druge infrastrukture. Hronika podsjeća i čuva od zaborava kada su i kako građeni sakralni objekti, spomenici, javne građevine i – ko ih je gradio… kako je nastajao i razvijan institucionalni i pravni okvir u graditeljstvu Crne Gore… Ovaj dio Hronike (Knjiga prva “Ima jedna zemlja”), oni koji su je pažljivo čitali, nazivaju  “Knjigom postanja Crne Gore”. 

HRONIKA GRADITELJSTVA je posveta stvaraocima čiji vidici sežu vjekovima unaprijed, a čija djela traju vjekovima poslije njih. U njoj je ispričana priča o školovanju prvih crnogorskih inženjera i osnivanju crnogorskih institucija za obrazovanje kadrova u građevinarstvu… u njoj su sabrana i na jednom mjestu se od zaborava čuvaju imena više od pet hiljada graditelja, počev od Fra Vita iz četrnaestog vijeka… Obrađeno je više od 700 biografija crnogorskih i graditelja izvanjaca. Predstavljajući ih, autor nije podlegao vjekovnim podjelama na “naše” i “njihove” i sugestijama “znaš li ti ko je on”. Na osnovu lične percepcije, raspoloživih izvora i njihove pouzdanosti, mjesto u Hronici su, koliko god je to bilo moguće, dobili graditelji koje su preporučili njihovi projekti i građevine koje ostaju iza njih. Da bi pokazao besmislenost naših podjela i čegrsti, u kontekstu Hronike graditeljstva, priča o graditeljima počinje od Fra Vita Kotoranina, katoličkog sveštenika koji je gradio pravoslavno svetilište – manastir Visoke Dečane.  

Ova knjiga je istovremeno podsjetnik i putokaz za buduća istraživanja i naučnu valorizaciju graditelja i nasljeđa koje su nam ostavili. Ona je istovremeno i hronika, monografija i leksikon. Od svega po malo i sve na jednom mjestu. HRONIKA GRADITELJSTVA je i dopunska literatura, neka vrsta školske lektire, po nekima istorijska čitanka graditeljstva za učenike građevinskih škola i studente arhitekture i građevinarstva…   

HRONIKA GRADITELJSTVA je knjiga koja inspiriše i poziva na dijalog o graditeljskom nasljeđu, njegovoj naučnoj i stručnoj valorizaciji i njegovoj zaštiti. Traži od nas da sagledamo ljepotu različitosti u jednom malom prostoru i da se u njemu osjećamo ispunjeno. O Hronici graditeljstva će tek da se i piše i priča. Nije pretjerivanje ako se kaže da će Hronika graditeljstva, kao i graditeljsko nasljeđe koje se u njoj promoviše, živjeti vjekovima poslije svog autora i biti predmet stručnog interesovanja, istraživanja i proučavanja. Dijalog o njoj je počeo 11. marta 2022.godine u Kolašinu na Međunarodnom naučno stručnom skupu GRAĐEVINARSTVO  NAUKA I PRAKSA – GNP KOLAŠIN 2022. Od tada HRONIKA GRADITELJSTVA čeka da se pojavi neki crnogorski Malro, koji će ovo kapitalno djelo proglasiti kulturnim blagom Crne Gore.  

HRONIKA GRADITELJSTVA je istraživački i izdavački poduhvat crnogorskog Ševala, Velizara Radonjića, nastao kao proizvod poluvjekovnog rada u građevinarstvu, desetogišnjeg istraživanja i prikupljanja građe i, istovremeno, proizvod autorove lične drame i njegove trke sa vremenom – kao rezultat njegovog otpora u borbi sa teškom bolešću, koja traje duže od jedne decenije.  

HRONIKA GRADITELJSTVA je istraživački i izdavački poduhvat jer je kompletna knjiga autorsko djelo Velizara Radonjića, uključujući likovno rješenje korica i grafički dizajn. Hronika je svojevrstan podvig i zbog toga što je ovo kapitalno djelo realizovano “o svom brašnjeniku”,  bez podrške državnih organa i najvećeg dijela institucija sistema.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


10 + 18 =