Početkom 2013. godine iz štampe je izašla knjiga “Govor neostvarenih snova”, autora Vlada Đ. Duletića.
Knjiga je izašla u izdanju NU “Budvanski kulturni identitet” iz Budve. Recenziju je napisao poznati crnogorski književnik Miraš Martinović iz Herceg-Novog, predgovor je napisao autor knjige, a dizajn korica je uradila Spec. Sci Arh Svjetlana Duletić.
Krajem 2011. godine iz štapme je izašla knjiga “Zapisi sa kamena crnogorskog” u kojoj je autor naveo u predgovoru: “Nadam se da na tome neću stati, već da će se u nekom budućem vremenu pojaviti nova sveska zapisa, u kojima će biti tretirani drugi motivi i predstavljeni novi crnogorski krajevi”.
Nakon nepune dvije godine, sa zadovoljstvom ističemo, u prilici smo da objavimo knjigu “Govor neostvarenih snova”, koja predstavlja tu novu svesku zanimljivih zapisa koju je najavio autor Vlado Đ. Duletić.
Recenzija i izvod iz predgovora:
BRODELOVSKO RONJENJE
KROZ CRNOGORSKU ISTORIJU
U Vladu Duletiću, Crna Gora je dobila svog Brodela. Na atipičan, u svemu brodelovski, ali i njemu svojestveni način, Duletić istražuje arheologiju crnogorske istorije. Davno ispod zemlje i u tame zaborava zapretane vjekove i sudbonosne događaje naše istorije, Duletić iznosi na vidjelo našeg vremena.
U svojim esejima, portretima, u događajima koje opisuje, Duletić koristi razna fakta, nijanse, detalje, naizgled marginalne i nevažne, ali u širem i dubljem kontekstu ukupnog kontinuiteta, ti blijeskovi se pretvaraju u neugasivu svjetlost, kojom Duletić osvjetljava naš totalitet, istorijski, geografski, antropološki, psihološki, duhovno – metafizički, snovni.
Za Brodela je jedan cvijet važan koliko i jedan čovjek, jedna epizoda koliko i cjelina, jedan tračak svjetlosti koliko i okean svjetlosti, jedan zrak koliko i sunce, jedan rukavac vode koliko i rijeka. Idući tim putevima, Duletić osvjetljava vjekove, gradove, ljude, koji su živjeli i bili biljezi svog vremena, ali koje je tama zaborava prekrila. On zahvata iz najdublje prošlosti, sa izoštrenom i profilisanom sviješću o tome koliko je ta dubina neophodna za sagledavanje i praćenje našeg trajanja na ovoj zemlji.
Za ukupno naše trajanje.
Hrastovi i gradovi, freske koje su slikali ljudi i vrijeme, djela koja su učinili ljudi. Legende koje su nadživjele svoje tvorce i događaje kojima se bave, davno zaboravljeni pejzaži i putevi, pružaju se i kroz ovu, kao i prethodnu njegovu, veoma značajnu knjigu ZAPISI SA KAMENA CRNOGORSKOG.
Duletić aktuelizuje prošlost, privodi današnjem vremenu davno zaboravljeno vrijeme. U prustovskom smislu i duhu, on davno prošla i odavno zaboravljena vremena oživljava. I ne bi vrijednost onoga čime se on bavi bila da se na tom dalekom i davnjem zaustavlja. On sve stavlja u funkciju, u pokret, u mogućnost da davno zaboravljni trgovi i gradovi, putevi i pejzaži, ličnosti stvarne i mitske, i danas ožive i nastave da žive novim životima. Da to što su naši prethodnici radili pretvorimo dijelom u sopstvenu djelatnost, koja je u duhovnom smislu i neophodna i obavezujuća, ali i u materijalnom smislu, oduhovljena, pa tako i primjerena nama i našem vremenu.
Duletić u svemu traži i pronalazi kontinuitet, i ta činjenica je vrijednost više njegovog rada i djela.
Budva je Duletićeva opsesija. On nam otkriva sva njena lica, od njenog osnivača Kadma i mitskih vremena, pa dalje kroz vjekove, ukazujući na sve njene slojeve, sve njene životopise i živote. Njene cvatujuće, ali i stradajuće trenutke. Njenu ne baš srećnu sudbinu u posljednjim vremenima koja su izmijenila njeno antičko lice.
Duletićeva Budva, kroz njegove zapise i opise, postaje paradigma grada koji ima dugu istoriju, grada koji oživljava kroz našu imaginaciju, pretvarajući se u metaforu. Duletić nam nudi brojne živote Budve, na način kako to nikome da sada nije pošlo za rukom. One malo poznate i običnom oku nevidljive.
On taj grad otkriva iznutra, iz njegovih pradubina. On oživljava artefakta grada: zidove, kule, bistijerne, stražarnice. Ulice, trgove, sakralne ambijente koje je oskrnavilo današnje vrijeme.
Upozorava na njenu smrt, ukoliko se sadašnji trendovi njene devastacije nastave, umjesto na život, kakvog je dostojan grad koji se ubraja među dvadeset najstarijih gradova na svijetu.
Budva treba i mora da oživi na način kako je Duletić sagledava u svojoj viziji, dajući joj vječne konture. A one se mogu uspostaviti samo i jedino ako se oslonimo na njen dugi milenijumski kontinuitet, njeno ponovno traženje i nalaženje, pa na taj način i novo vaspostavljanje.
Posao koji radi Vlado Duletić je arheologija istorije, kopanje na mnogim lokalitetima i mjestima gdje su civilizacije ispisale i ostavile svoje prepoznatljive tragove, konkretno i kroz sliku i sudbinu jednog grada, drevne Butue, silaženjem do njegovog prapostojanja, na čijem početku stoji legenda, koja je taj grad i održala.
Riječi Svetoga Petra Cetinjskog su najljepše freske ispisane na kamenu crnogorskom. Sa zvukom vječnosti one su i djelotvorne i jednako svježe kao da ih je ruka vladara, svetitelja i prosvjetitelja danas ispisala.
Njegov rukopis je naš neizbrisivi i ukupni životopis, pisan licem Crne Gore.
Duletić zna da koristi fakta u mjeri i na način koji je neophodan da bi se čitala i sagledavala istorija, ali i nadogradila poezija, koja tu istoriju čini trajnijom i finijom, djelotvornijom i mnogoznačnijom, neprolaznom.
U knjizi GOVOR NEOSTVARENIH SNOVA Duletić daje i portrete znamenitih Budvana, koji su živjeli u različitim vremenima, ali i na različitim mjestima, ostavivši za sobom tragove, na koje se i danas treba osloniti i kojima i danas treba ići. Tu su: pisac i biskup Nikola Mainjanin, mletački general Rade Maina i feldmaršal-lajtnant Jovan Aleksić od Maina. Bilo bi za sve nas značajno, a za Duletića uputno, da na način kako to čini sa ovim ličnostima i njihovim portretima, napravi knjigu znamenitih Budvana, kroz vjekove, a takvih je ne mali broj. To je i zahtjevan i obavezujući posao, ali i dug Budvi i Crnoj Gori, dug crnogorskoj istoriji.
Ti portreti – svjetionici su nam nasušno potrebni, radi našeg daljeg puta i napredovanja.
Ocrtavajući njihove portrete u ovoj knjizi, on ocrtava njihova djela, vrijeme u kojem su živjeli, sjenči događaje koji su ih učinili bitnim, a koje su i oni učinili bitnim.
Sa njihovim portretima ova knjiga postaje i kompleksna i kompletna. Njima se upotpunjava naša istorija.
Crnogorska istoriografija odavno i dugo čeka na jedno ovakvo tumačenje. Duletić treba da nastavi ovim putem, pregalački, kako to i čini.
Njegove knjige su, pored faktografije i poezije, veoma bitne i sa aspekta buđenja svijesti o nama samima. One izmještaju ispod onog znaka pitanja koga nam nameću, ili koga mi sami sebi namećemo, ne znajući pravu istinu o nama i našoj istoriji.
Kroz ovakve i slične knjige, bićemo sebi bliži, a pod ovim nebom i na ovom kamenu sigurniji.
U tvrdom kamenu uklesana su sva djela
I sve patnje.
To su stihovi najstarijeg pjesnika za koga zna civilizacija, tvorca Epa o Gilgamešu.
Na kamenu crnogorskom, uistinu, uklesana su sva naša djela i sve patnje. Naše postajanje i naše postojanje. Treba ih čitati, kako bi stalno i uvijek, otkrivali i potvrđivali sebe.
Vlado Duletić u svojim knjigama čita sa kamena crnogorskog, ali i iz kamena crnogrskog. Čita našu istoriju, našu poeziju, naše autentičnosti, koje nas potvrđuju kao narod. I kroz to čitanje dalekih tekstova koje je pisala nevidljiva ruka Istorije, ali i ruka čovjeka sa ove zemlje, čita našu sadašnjost, a i budućnost.
Istorija koju piše Duletić, direktno se stavlja u funkciju vremena u kome živimo, ona je novo čitanje drevnih vremena kroz naše vrijeme. Bez takvog shvatanja istorije, nema ni nas ni naše istorije.
Herceg-Novi, januara 2013. godine
MIRAŠ MARTINOVIĆ
UMJESTO PREDGOVORA
Dva velika pisca o snovima su zapisala sljedeće – „Snovi stvaraju budućnost“ (Viktor Igo), odnosno „U snovima počinje odgovornost“ (Vilijam Batler Jejts). Dakle, snovi su poželjni, podsticajni i djelotvorni. Oni znaju da budu velika nagrada. I njih se treba čvrsto držati, jer – kao odsjaji naših želja i imaginacija – stvaraju kreativni ambijent i otključavaju vrata prosperitetne budućnosti. Drugim riječima, „snovi su današnji odgovor na sjutrašnja pitanja“, kako je tvrdio Edgar Kejs, poznati američki istraživač „duševnog svijeta“.
Ako se – međutim – snovi ne ostvaruju, onda to može da preraste u veliku kaznu. Kaznu koja će se negativno reflektovati na perspektive našeg daljeg skladnog i stabilnog društvenog, materijalnog i kulturnog razvoja.
U tom kontekstu, u fokusu ove publikacije nalaze se zapisi o mnogim neostvarenim budvanskim snovima, koji – ujedno – svjedoče, ukazuju i opominju. Pred snažnim naletom turbo kapitalizma i neoliberalnog tržišnog fundamentalizma, zapletena u paukovoj mreži neobuzdanog potrošačkog mentaliteta i nekontrolisane urbanizacije, Budva je – u poteklih dvadesetak godina – osjetno narušila svoju raznoliku prirodnu baštinu, zapostavila raznovrsno spomeničko nasljeđe i zaboravila na implementaciju opšte-prihvaćenih standarda usklađenog prostornog i urbanog razvoja.
Razumije se, takav naš odnos prema stvarnosti – iako na kratak rok može prividno da donese određene benefite – na dugi rok će se krajnje nepovoljno odraziti na kvalitet života i razvojne učinke održivog turizma na budvanskom primorju.
Stoga najveći dio ovog govora neostvarenih snova predstavlja neku vrstu subjektivne pobune (doduše, skromnih razmjera) protiv zbilje koja nam se desila. Ukoliko taj govor doprinese da se makar pojedini budvanski problemi pozitivno razriješe, prevaziđu i otklone, zastupani zapisi ispuniće svoju misiju.
Pored treptaja tajanstvenih snova, koji tematski dominiraju u ovoj knjizi, posebna pažnja je posvećena portretima nekih poznatih ličnosti koje potiču iz Maina. Riječ je o piscu i biskupu Nikoli Mainjaninu, mletačkom generalu Radu Maini (Krapoviću) i feldmaršal-lajtnantu Jovanu Aleksiću od Maina. Osvjetljavanjem životnog puta i djelovanja ove trojice Mainjana, želio sam da ih otrgnem iz Lete, rijeke zaborava, i da ukažem na ono što ih spaja i povezuje. Naime, njihov zajednički imenitelj – pored mainskog porijekla – ogleda se u tome što su sva trojica, ostvarujući svoje blistave karijere u različitim istorijskim razdobljima, dostigli visoke domete u uspostavljenoj hijerarhiji zapadnog svijeta.
Sve u svemu, predmetni GOVOR NEOSTVARENIH SNOVA predstavlja prirodni nastavak ZAPISA SA KAMENA CRNOGORSKOG. Njihovim objavljivanjem nastavljam tradiciju bavljenja prirodnom, kulturnom i istorijskom baštinom, kao i turističkim razvojem Budve, odnosno Crne Gore. U vezi s tim, nadam se da imam još dovoljno energije i pregnuća za obradu i eksplikaciju novih i zanimljivih tema iz sfere mog stvaralačkog interesovanja.
Budva, decembra 2012. godine
AUTOR
KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU
KAKO BI OTVORILI KOMPLETAN SADRŽAJ
