Vlado Đ. Duletić
“Zapisi sa kamena crnogorskog”
Krajem 2011. godine iz štampe je izašla knjiga “Zapisi sa kamena crnogorskog”, autora Vlada Đ. Duletića.
Knjiga je izašla u izdanju NU “Budvanski kulturni identitet” iz Budve. Recenziju je uradila Doc. dr Silvana Đurašević, predgovor je napisao autor knjige, a dizajn korica je uradila Spec. Sci Arh Svjetlana Duletić.
Autora knjige Vlada Đ. Duletića i njegove zapise o pojedinim krajevima Crne Gore imali ste prilike da upoznate preko njegovih tekstova koji se nalaze na našem portalu. Sa zadovoljstvom ističemo da je gospodin Vlado Đ. Duletić već nekoliko godina saradnik našeg portala. Vjerujemo i nadamo se da će se brzo ostvariti ono što je autor naveo u predgovoru ove knjige: “Nadam se da na tome neću stati, već da će se u nekom budućem vremenu pojaviti nova sveska zapisa, u kojima će biti tretirani drugi motivi i predstavljeni novi crnogorski krajevi”.
Izvodi iz recenzije i predgovora:
Vrsni višegodišnji turistički praktičar i istraživač, Vlado Duletić, ovoga puta je crnogorsku turističko-kulturnu javnost i neposrednu praksu obogatio vrijednom knjigom „Zapisi sa kamena crnogorskog (Sveska prva)”, ukazujući već samim naslovom na svu ljepotu i surovost „govora kamena crnogorskog”, i najavljujući da slijedi nastavak njegovih zapisa i putopisa i iz drugih krajeva Crne Gore.
Zbirku čini mozaik tematski različitih napisa iz oblasti turizma, prirodnih i kulturnih vrijednosti i manje poznatih istorijskih zbivanja iz obilne riznice crnogorskih ambijentalnih i antropoloških bogatstava. Većina materijala je propraćena ilustracijama i fotografijama koje dokumetuju predstavljene lokalitete i istorijske ličnosti za njih vezane mitski ili istorijski…
…Koristeći poznate i dostupne istorijske izvore, kao i elemente iz mitološkog korpusa, autor nastoji da osvijetli vrijeme, krajeve, običaje i likove koji sežu u minule vjekove, epohe i milenijume. Tako, istorijsku matricu razvija najprije kroz legendu o Kadmu i Harmoniji, osnivačima Budve, a svaka priča ponaosob govori o vječnom sudbinskom preplitanju polisa i čovjeka, i svaka na svoj način stvara i nosi terete svoga vremena. A kao jedinstvena cjelina, ove priče se nameću kao moderne vizije savremenih turističkih atrakcija, sa izraženim pečatom sopstvene individualnosti i upućuju na respektabilan temelj za dizajniranje još neispričanih priča iz naše bliže ili dalje prošlosti. Priča, koje kroz nalaze ovog istraživača ukazuju na neumitnu potrebu davanja legitimiteta savremenim razvojnim konceptima u valorizaciji brojnih, još neotkrivenih resursa, koji mogu da korespondiraju kao snažni markeri u kreiranju turističkih identiteta raznih manje poznatih lokaliteta, gradova i predjela. Pri tom su jasne autorove naznake o nedostatnosti u korišćenju brojnih vrijednih „imidž markera” u sadašnjim strateškim konceptima razvoja opisanih predjela, koji još uvijek tragaju za svojim čvrstim i prepoznatljivim imenom…
…Autor, na sebi svojstven, već prepoznatljiv način, vodeći čitaoca kroz različite vremenske epohe i različite krajeve Crne Gore, u stvari sve vrijeme komunicira sa javnošću, želeći da preporuči i približi manje poznate ili još neotkrivene predjele, brojna napuštena utvrđenja, skrivene kanjone i ljude koji nose snažnu poruku o vremenu kome pripadaju. Da ih preporuči da se sjećanja i uspomene ne otrgnu od zaborava. Najljepše stranice crnogorske slobode i morala autor posvećuje ličnosti Svetog Petra Cetinjskog, ali i brojnim drugim znanim i neznanim ljudima. Autor afirmiše i vladarsku kuću Crnojevića i najmarkantnijeg među njima, Ivan-bega, čiji je kulturno-civilizacijski učinak i danas nezaobilazan i relevantan. Zato predlaže da se utvrđenje Đurđevac, koje je podigao Stefanica Crnojević, sin Đurđa Đuraševića, adaptira i priredi u spomenik istoriji Crnojevića, koji bi uz obližnji manastir Stanjevići postao omiljeno izletište za brojne savremene turističke nomade. U tom smislu autor poziva na radikalnu promjenu odnosa prema materijalnoj i duhovnoj kulturi na čitavom području Crne Gore, јеr narod koji ne zna vrednovati svoju slavnu prošlost, ne može biti sposoban da gradi svoju prosperitetnu budućnost…”
…Stoga, ovaj vrijedan zapis toplo preporučujem turističkoj vlasti iz oblasti turizma, posebno na lokalnom nivou, privrednicima u turizmu, menadžerima turističkih destinacija, marketinškim magovima, sofisticiranim investitorima, filmskim radnicima zarad upoznavanja veličanstvenih, a još neotkrivenih eksterijera za scenska dešavanja, kulturolozima, istoričaiima umjetnosti, arheolozima, pustolovima, studentima i profesorima istraživačima, kao i drugim zainteresovanim naučim radnicima, te svima koji na inovativan način promišljaju o valorizaciji i upravljanju razvojem turizma i kulturnih vrijednosti Crne Gore. Zdušno podržavam naum autora da nastavi svoja istraživanja i uputi nas u nove, još neotkrivene vrijednosti u prostoru i vremenu koji su nam dodijeljeni.
U Svetom Stefanu, septembra 2011.
Doc. dr Silvana Đurašević
Još od rođenja u lomnim i krševitim Duletićima (kod Budve) iskonski sam vezan za simboliku i govor kamena crnogorskog. Gotovo čitav svoj životni vijek proveo sam u Crnoj Gori, uvijek zagledan u njene kamenite i vrletne predjele, kao i u kamenu sazidane drevne gradove na Crnogorskom primorju. Pri tome, duboko svjestan da su na tom surovom kamenu, u našoj hiljadugodišnjoj burnoj i nemirnoj istoriji, ispisane najljepše stranice crnogorske slobode („udar nađe iskru u kamenu”) i vrijednosno oblikovan čitav niz najuzvišenijih primjera „čojstva i junaštva”. Najveće vrijednosti crnogorskog morala, oličene u ličnosti Svetog Petra Cetinjskog, ali i u čitavoj plejadi mnogih znanih i neznanih ljudi, isklesane i izbrušene su na ovom sivom, oskudnom i nepreglednom „kamenom moru”…
…Pošto slike govore više od samih riječi, nastojao sam da predmetne napise popratim brojnim ilustracijama i fotografijama, kako bi što bolje bile dočarane i predstavljene pojedine prirodno-ambijentalne i kulturno-istorijske vrijednosti ove zemlje crnih planina, koju svijet i pjesma prepoznaju kao Montenegro.
I na kraju što još reći, osim prisjetiti se riječi poznatog crnogorskog revolucionara i humaniste Veljka Vlahovića – „Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru znači dar i prokletstvo. Crna Goro je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrot potoka, grohot bitaka i pjanstvo ratova. To je zemlja nade i očajanja, jave i snoviđenja”. Poput Veljka Vlahovića, ali i mnogih drugih, i ja sam neprekidno u sebi nosio neuljepšani, a – istovremeno – lijepi lik Crne Gore, zašto sam ponekad bio „ideološki” sumnjičen i diskreditovan sa pojedinih prepoznatljivih velikodržavnih i nacionalističkih pozicija. Međutim, uprkos svim tim političkim harangama i medijskom linču nikada nijesam prestao da volim moju Budvu i Crnu Goru. I da se makar perom, riječju i istinskom privrženošću borim za njihovu prosperitetnu i održivu budućnost, zasnovanoj na Kadmovoj sestri čije je ime Evrора.
Autor
KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU
KAKO BI OTVORILI KOMPLETAN SADRŽAJ
