Vlatko Simunović – Glas književne kritike Crne Gore


Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista



Čarobni spoj Nikšića, grada koji je bio prepoznat po kulturnom miljeu i krugu istaknutih intelektualaca, pisaca, glumaca, slikara, profesora, darovao nam je među njima i Vlatka Simunovića. On je kulturni reprezent i onaj tihi, dobri duh koji jednostavno djeluje iz sjenke nepretenciozno, skromno, ali nadasve nadahnuto, snažno i motivisano kada je kultura Crne Gore u pitanju. Vlatko Simunović, rođen je 1965. godine i odrastao u predgrađu Nikšića, Straševina. Diplomirao je na Odeljenju za srpskohrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 1995. godine bavi se novinarstvom i književnom kritikom.

Simunovićeva uloga u crnogorskoj kulturi proteže se daleko izvan granica novinarstva i kritike. Kao neumorni istraživač, on je uticao na način na koji se savremena crnogorska književnost percipira i analizira, ma kolio to bilo teško za duboko razumijevanje književnih djela i njihovog konteksta. Njegov pristup književnoj kritici odlikuje se izuzetnom pažnjom prema detaljima, sposobnošću da uoči suptilne veze između teksta i šireg društvenog i kulturnog konteksta. Simunovićeva posvećenkost prema kulturi nije ograničena samo na pisani rad. Ovaj gorostas, koji svojom fizičkom ali i intelektualnom dominacijom podsjeća na jednog Bukovskog, na svojstven način utjelovljuje duh koji Čarls Bukovski često spominje kada govori o piscima i kulturi. Bukovski, poznat po svom sirovom (često i grubom) i neposrednom stilu, ističe važnost autentičnosti i dominacije u stvaralaštvu. Jednom je zapisao: “Često se govori da pisac ne bi trebao čekati inspiraciju da bi pisao. Pravi pisac piše. Ali za mene, ako nema inspiracije, nema ni prave umjetnosti.“

Vlatko Simunović na Podgoričkom sajmu knjiga

Svoj profesionalni rad u dnevnom listu “Pobjeda“, đe je bio autor brojnih književnih kritika, tekstova o kulturi, učinio je Vlatka Simunovića značajnim i dragocjenim glasom u kulturnom diskursu Crne Gore. Kroz oštroumne analize i prodorne uvide, Simunović je postao značajna figura u ocjenjivanju i promišljanju književnih djela, pružajući čitaocima ne samo vodič kroz literarne novitete već i dublje razumijevanje slojevitosti i značaja kulture u savremenom društvu. Njegove kritike i tekstovi transcendiraju uobičajeno izvještavanje o književnim događajima, postavljajući se često kao temelj za šire kulturne dijaloge. Simunovićev rad odražava uvjerenje da književnost nije izolovan fenomen već ključan dio kulturnog tkiva koje oblikuje našu svakodnevicu, naše vrijednosti i našu kolektivnu svijest. Kroz angažman u “Pobjedi“, Simunović je pomogao u stvaranju prostora u kojem se književnost i kultura ne samo promovišu već i kritički preispituju, podstičući čitaoca da se aktivnije uključe u kulturni život. Njegovi tekstovi služe kao most između umjetnika i publike, između književnih djela i širih socijalnih i kulturnih tema, ističući kako književnost odražava, komentariše i ponekad izaziva društvene norme i vrijednosti. Vlatko Simunović kroz svoj rad u “Pobjedi“ nije samo informisao javnost o književnim i kulturnim novostima; on je uticao na način na koji se kultura i književnost vrednuju i razumiju u crnogorskom društvu. Njegova sposobnost da artikuliše složenost i ljepotu književnog stvaralaštva i da istovremeno postavlja kritička pitanja i otvara prostor za razmišljanje, čini njegov doprinos itekako značajnim dijelom kulturne scene Crne Gore.

Kroz svoj profesionalni radni angažman, 2009. godine, Vlatko Simunović objavljuje knjigu “Zapisi“ (eseji i ogledi), manifestujući svoje duboko promišljanje o kulturi i književnosti. Ova knjiga predstavlja zbirku briljantnih tekstova koji čitaocima pružaju ne samo uvod u savremenu kulturu, autore i dinamike već i jedinstven uvid u način na koji se kultura oblikuje kroz dJela i misli njenih stvaralaca. “Zapisi“ su, u suštini, odraz Simunovićeve sposobnosti da svoju riječ transformiše u snažno sredstvo kroz koje promišlja, analizira i predstavlja različite aspekte kulture, čineći ih pristupačnim i razumljivim širokom spektru čitalaca. Simunović u “Zapisima“ pokazuje kako je savremeni diskurs kulture, sa svim svojim složenostima i izazovima, neraskidivo povezan sa radom i životom samih autora. On navigava rekli bi moreplovci kroz bogatstvo savremene misli i umjetničkog izražavanja, pružajući analize koje su istovremeno duboke i pristupačne, osvjetljavajući ključne teme i trendove. Njegovi eseji i ogledi služe kao vodič kroz lavirint savremene umjetnosti i kulture, istražujući kako autori i njihova djela odražavaju, oblikuju i izazivaju kulturalni pejzaž. Knjiga “Zapisi“ ističe se svojim inspirativnim i raznolikim pristupom, koji čitaocima omogućava da sagledaju širu sliku savremene kulturalne scene. Simunovićeva sposobnost da prepozna i artikuliše ključne momente i figure u kulturi, kao i da izloži njihov značaj na način koji je istovremeno kritički i divljenja vrijedan, čini ovu knjigu dragocjenim resursom za razumijevanje kako kultura raste, evoluira i utiče na društvo. Veoma je značajno kako Simunović, kroz svoje “Zapise“, ne samo da osvjetljava savremenu kulturu i njene dinamike već i podstiče čitaoca da aktivno učestvuju u kulturalnom diskursu. On svojim radom podstiče kritičko mišljenje i otvara prostor za nova tumačenja i perspektive, čime doprinosi bogatstvu i raznolikosti kulturalnog pejzaža. Knjiga “Zapisi“ odražava Simunovićevu duboko umni rad i posvećenost kulturi, potvrđujući njegovu ulogu kao jednog od ključnih promotera savremene kulture u Crnoj Gori.

Knjige Vlatka Simunovića

Godine 2010, Vlatko Simunović objavio je izuzetno značajnu i dragocjenu knjigu “Razgovori“, zbirku intervjua i razgovora sa istaknutim imenima i autorima koji su imali značajan uticaj na kulturu Zapadnog Balkana, pa čak i mnogo šire. Ova knjiga nije samo skup dijaloga, već pravo blago kulturne baštine, jer neki od intervjuisanih autora, nažalost, više nisu među živima, čime njihovi razgovori sa Simunovićem dobijaju dodatnu vrijednost i težinu. Među imenima koja se izdvajaju su:  (Miljenko Jergović), poznat po svojim prodornim i emotivnim narativima koji premošćuju prošlost i sadašnjost. (Mirko Kovač), čiji su romani i eseji kritički osvrt na društvene i moralne dileme itekako značajni. (Sreten Asanović), čija djela odražavaju duboke filozofske istraživačke impulse. (Zuvdija Hodžić) i (Milorad Popović), čiji su literarni doprinosi oblikovali savremenu književnu scenu. (Pavle Goranović) i (Mladen Lompar), koji su svojim radom doprinijeli bogatstvu crnogorske kulture. (Vidosav Stevanović), (Vladimir Arsenijević), (Mile Stojić), autori čiji su doprinosi prepoznati i van granica svojih matičnih zemalja. (Ivica Prtenjača), (Slobodan Šnajder), (Zija Čelja), pisani glasovi koji su dali novu dimenziju razumijevanju i interpretaciji balkanske realnosti. Internacionalno priznati autori poput (Tes Galager), (Klaudio Magris), (Patrik O’Snodaing), (Đani Vatimo), čija su djela doprinijela globalnom dijalogu u oblasti književnosti i filozofije. (Vojo Stanić), (Dragan Karadžić), (Rajko Todor Todorović), (Draško Dragaš), (Ratko Odalović), (Krsto Andrijašević), (Svetlana Lukić), (Borka Pavićević), (Ibrahim Spahić), (Vesna Mališić), koji su svako na svoj način utkali svoje ime u bogatstvo kulturnog nasleđa regiona. Knjiga “Razgovori“ stavlja akcenat na dijalog kao temeljni čin za razumijevanje složenih kulturnih, socijalnih i političkih pitanja. Simunović, kroz ove stranice, ne samo da pruža glas istaknutim pojedincima, već i istražuje kako njihova djela i misli odražavaju, oblikuju, pa čak i izazivaju kulturne tokove. Ovi razgovori pružaju čitaocima uvid u razmišljanja i perspektive autora, nudeći dublji nivo razumijevanja njihovih djela i njihovog uticaja na savremenu kulturu. “Razgovori“ predstavljaju Vlatka Simunovića ne samo kao izvanrednog novinara i kritičara, već i kao kustosa kulturne memorije, čuvajući glasove koji su oblikovali i nastavljaju da oblikuju kulturni pejzaž Zapadnog Balkana i šire. Ova knjiga je dragocjen doprinos književnoj i kulturnoj zajednici, svjedočanstvo o vremenu i ljudima koji su ga definisali, ostavljajući trajni pečat na kulturu Zapadnog Balkana i šire. Mogu slobodno reći: U dubokim tragovima koje Vlatko Simunović ostavlja na tkanju naše kulture, nalazimo istinsku posvećenost i neumorno traganje za smislom koje prevazilazi granice vremena. Njegova djela, poput svjetionika, osvjetljavaju tamne kutke ljudskog iskustva, pružajući nam putokaz ka razumijevanju složenosti naših života i svijeta oko nas.

Vlatko Simunović i pjesnik Mladen Lompar

Nastaje izvjesna pauza u objavljivanju knjiga da bi tek 2023. godine objavio knjigu “Avdo Međedović: pjesnik, priče, život, vrijeme.“ Iako omanja knjiga svojim obimom, sadrži bitne podatke o Avdu Međedoviću, neke više neke manje poznate činjenice, ali i poglede i perspektive drugih o njemu. Ova knjiga predstavlja značajan doprinos razumijevanju i valorizaciji Međedovićevog djela i uloge u balkanskoj književnoj tradiciji, posmatrajući ga ne samo kao epskog pjesnika već i kao figuru koja povezuje prošlost i sadašnjost kroz svoje stvaralaštvo. Simunovićev pristup Međedoviću nije klasično biografski; on transcendirajući dosadašnje interpretacije, istražuje slojevitost Međedovićeve poezije, njenu estetsku vrijednost i socio-kulturni kontekst u kojem je nastajala. Knjiga “Avdo Međedović: pjesnik, priče, život, vrijeme“ otvara nove horizonte u proučavanju usmene tradicije, ističući važnost Međedovićevog doprinosa kao mosta između narodne usmene književnosti i savremenih književnih težnji. Simunović kroz ovu knjigu nudi čitaocima detaljan uvid u život i rad Avde Međedovića, oslanjajući se na bogat izbor anegdota, istorijskih dokumenata i kritičkih analiza. On vješto kombinuje biografske detalje s literarnom kritikom, pružajući čitaocu kompletan i sveobuhvatan pogled na Međedovića ne samo kao na pjesnika, već i na čovjeka čije je stvaralaštvo bilo duboko ukorijenjeno u životnom iskustvu i tradiciji. Simunovićeva analiza ne zaustavlja se samo na pjesničkom opusu Međedovića; ona takođe osvjetljava kako su Međedovićeve pjesme uticale na razvoj književnosti i kako se njegovo nasljeđe odražava u savremenim kulturnim tokovima. Kroz knjigu “Avdo Međedović: pjesnik, priče, život, vrijeme“, Simunović uspijeva da čitaocima približi kompleksnost i ljepotu usmene književne tradicije, podstičući dalje istraživanje i razumijevanje ovog značajnog segmenta kulturne baštine. Knjiga predstavlja ne samo počast Avdu Međedoviću već i postament trajnoj vrijednosti usmene književnosti u očuvanju kulturnog identiteta i pamćenja. Vlatko Simunović, kroz svoj detaljan i promišljen pristup, potvrđuje svoju ulogu kao istaknutog kritičara balkanske književnosti i kulture.

Kao dio tima na Televiziji Crne Gore, posebno na “Art magazinu“, Vlatko Simunović pomogao je u oblikovanju kulturnog programa koji odražava bogatstvo i raznovrsnost crnogorske umjetničke scene. Kroz ovu emisiju, on ne samo da je promovisao radove umjetnika, Crne Gore već je i omogućio gledaocima da steknu uvid u procese i ideje koje stoje iza umjetničkog stvaranja. Njegov poseban doprinos ogleda se u tome da podrži stvaraoce svih generacija, različitih senzibiliteta, umjetničkih formi i pravaca – od onih mlađih pa do već ozbiljno afirmisanih stvaralaca. Njegovo poznavanje književnosti, glume, likovne umjetnosti, pozorišta i filma svrstava ga u posebne intelektualne individue koje djeluju poput svetionika na često rasutim i razbijenim hridima naše stvarnosti.  Jedan od ključnih aspekata njegovog rada jeste mentorstvo prema mladim talentima i podsticanje nove generacije pisaca, kritičara i umjetnika. Simunović vjeruje u važnost dijaloga između različitih generacija umjetnika i kritičara, pa se zalaže za stvaranje prostora đe mladi talenti mogu rasti, razvijati se i izražavati svoje jedinstvene glasove.

Priprema književne kritike Vlatko Simunović

Vlatko Simunović nije samo kulturni pregalac; on je most između generacija koje grade budućnost kulture Crne Gore. Njegov rad odražava duboku posvećenost očuvanju kulturnog nasljeđa, dok istovremeno podstiče inovacije i eksperimentisanje u umjetnosti i književnosti. Kroz svoje djelovanje, Simunović kontinuirano doprinosi dinamičkom i evolutivnom karakteru crnogorske kulture, čineći ga istinskim čuvarom i Prometejem umjetničke scene. Kroz sve ove aktivnosti, Vlatko Simunović predstavlja važan stub kulturne zajednice, Crne Gore čije djelo i život ilustruju kako pojedinac može pozitivno uticati na kulturni pejzaž svoje zemlje, inspirišući generacije koje dolaze da nastave istraživati, vrijednovati i širiti bogatstvo svoje kulture. Njegova posvećenost umjetnosti i kulturi, duboko ukorijenjena u ljubavi prema svojoj zemlji i njenom nasljeđu, služi kao inspiracija za sve one koji teže da doprinesu i obogate kulturni život Crne Gore.

Na svom radnom stolu, za kraj, zapisah o Vlatku Simunoviću: “U svijetu prolaznosti, Vlatko Simunović stoji kao renesansni čovjek našeg doba, neimar duha i kulture, čija je misija premostila vremenske granice, utkivši svoje ime u temelje crnogorske kulture. Kroz njegovo djelo i život, on nas uči da je umjetnost most koji povezuje generacije, a njegova svestranost i nepokolebljiva posvećenost kulturi čine ga istinskim svetionikom u moru savremenih izazova. Simunovićeva sposobnost da bude u isto vrijeme učitelj, kritičar, mentor i prije svega čuvar kulturnog nasljeđa, potvrđuje njegovu ulogu kao ne samo renesansnog čovjeka već i kao arhitekte duha, koji svojim radom, znanjem i ljubavlju prema umjetnosti oblikuje budućnost, ostavljajući trag koji će nadživjeti vremena.“ Veliki pjesnik Rajner Marija Rilke jednom je dao savjet mladom pjesniku: „Ako vaša svakodnevica izgleda siromašno, ne krivite je; optužite sebe što niste dovoljno mudri da biste mogli da izvučete iz nje bogatstva koja postoje u vama. Mudar umjetnik grabi iz svakog trenutka ono što je vrijedno”.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


2 − two =