Vuksan Vuksanović – Roman “Sjaj”

Vuksan Vuksanović je profesor filozofije. Objavio je dva romana. Prvi roman Zemlja (Nova Knjiga, 2010) i Sjaj (CID. 2021).

Živi i radi u Podgorici.

RECENZIJE

“Podvižnički naučnoistraživački rad kojim je Vuksanović namjeravao naznačiti i/ili objelodaniti tajne nevidljivog svijeta, prerastao je u Sjaj, žanrovski vrlo isprepleteno, zamršeno, na momente teško odgonetljivo i prohodno, predočavanje teme pred kojom ostajemo nijemi od preneraženosti, nevjerice, straha i stida. Iz tjeskobne intimne drame, knjiga se očas pretvara u dokumentaristički roman (katkad esej), u kojem čujemo visokoparne naučne razgovore, potom prelazi u životopis, ponovo se vraća u dramu, da bi svoju strahotnu istinu okončala u formi ispovijesti. Nema sidrišta, nema spokoja, jer Sjaj, svakom svojom slikom, vizijom, svakim napetim tonom i dubokourezivim prizorom, vodi u nepovratne bezdane (…) Istina se ne dotjeruje, ne dekonstruiše, niti domišlja; njeno je samo da se ne skriva, te smo, dok čitamo Sjaj, svjedoci nezavršenog i nezavršivog vremena istine, koja nas zove i potapa, u kojoj se davimo. Možda zato što se još nismo ni rodili. U istini.”

dr Kristina Bojanović 

“Makar na dva nivoa, Sjaj, intrigantni roman Vuksana Vuksanovića, unosi svježe elemente u savremeni crnogorski roman: odabirom za naše prilike sasvim atipične teme koja posjeduje, nažalost, strahovitu univerzalnost i oneobičenom stilizacijom koja diskurzivno strukturiše izuzetno osjetljivi narativni materijal. Tom dvostrukom „igrom“, Vuksanović postiže dvostruki estetski učinak: filozofska komponenta romana detaljno je elaborirana čime, istovremeno, i izvučene emotivne implikacije, semantički i intonacijski, dobijaju devastirajući efekt. 

Vrijednost jedne kulturne sredine ogleda se, između ostalog, i u pluralnosti zastupljenih poetika, u raznovrsnosti prosedea koji se koriste za artikulisanje umjetničkog iskustva, u bogatstvu tema koje se metaforički i alegorijski operacionalizuju. 

Vuksanovićev Sjaj bi trebao da pronađe svoje zasluženo mjesto na domaćoj romanesknoj mapi.”

Aleksandar Bečanović