Zagreb – Izložba “Božanstvena komedija” Zlatka Glamočaka

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Muzej Mimara organizuju otvaranje izložbe “Božanstvena komedija” Zlatka Glamočaka. Izložba se otvara u okviru Dana crnogorske kulture 2019. u Muzeju Mimara, u četvrtak, 10. oktobra, u 19 sati.

Na otvaranju će govoriti: Lada Ratković-Bukovčan, Danilo Ivezić, Iva Kӧrbler, Dimitrije Popović i Zlatko Glamočak.

Izložba će biti otvorena do 31. oktobra 2019. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen 1957. godine

1982. završio studije vajarstva na Fakultetu primjenjene umjetnosti u Beogradu.

1982. u Veneciji, pohađao studije vajarstva na Akademiji lijepih umjetnosti.

1986. završio postdiplomske studije vajarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, klasa Miše Popovića.

1988. – 1991 pohađao studije vajarstva na Ecole nationale des beaux Arts u Parizu kao pozvani student (ekvivalent majstorskoj radionici) u klasama profesora Lebel, Cardot et Dehlai.

IZBOR IZ BIOGRAFSKIH PODATAKA:

Sa posebnim zadovoljstvom izdvaja izložbu DADO RECOIT GLAMOCAK (Glamočak kod Dada, 2009.), izložbu sa kojom je Dado proslavio svoje učešće na Venecijanskom bijenalu.

Kao veliko umjetničko priznanje izdvaja predavanje Christian-a Noorbergen-a na Francuskoj akademiji nauka i umjetnosti (Académie des Beaux arts) pod nazivom Umjetnost, tijelo i transgresija, 4. novembra 2015. godine. Glamočak se našao u raskošnom izboru od 25 umjetnika svjetske reputacije XIX i XX vijeka (Pikaso, Edvard Munk, Van Gog, Egon Šile, Alfred Kubin, Džon Henrich Fuzli, Vladimir Veličković, Žan Rustin, Anri Miso, Brižit Terzijev, itd.)

U monografiji Pogled na savremenu skulpturu (Regard sur la sculpture contemporaine, edicija FVW, Paris, 2008.) likovni kriticar Zerad Surigera (Gerard Xuriguera) stavio je Glamocaka pored slijedećih umjetnika Pikaso, Brankusi, Alberto Djakometi, Marcel Dišan, Tingeli, Aleksander Kalder, Rišard Sera, Aniš Kapur, Botero, Naum Gabo, Kunelis, Josef Bojs, Džef Kuns, Nam june Paik, Marina Abramović, Dušan Džamonja.

Rejmond Perot u monografiji Paralelna istorija umijetnosti XX vijeka (Les médiocres flamboyants, edicija EC, Paris, 2003.) uvrstio je Glamočaka, Françis Bejkna, Luciana Frojda, Magrita, Pikasa, Zorana Mušića, Baltusa, De Kuninga, Žan Dibifea, Dada, itd.

Komesar je izlozbe Corps à corps (Tijelo uz tijelo, 2003) izlozbe koju je Art press, jedan od najprestiznijih umjetickih casopisa, uporedio sa dvije najznacajnije izlozbe izlozbe figuracije druge polovine XX vijeka Identité-altérité na Venecijanskom bijenalu 1996. i Sensation u Londonu 1998. godine u kolekciji Sači).

Po pozivu francuskih kritičara  izlagao sa najeminentnijim umjetnicima druge polovine XX vijeka: Ričard Serra, Bari Flanagan, Cesar, Arman, Niki de San Fal, Šofer Nikolas, Baskija, Kejt Haring, Kombas, Robert Di Roza, Antonio Saura, Žermen Rišier, Dado, Joel Piter Vitkin, Zoran Mušić, Žan Rustin, Vladimir Veličković, David Nebreda, Ernest Pinjon Ernest, itd.

Realizovao je vise spomeničkih rešenja na prostoru bivše Jugoslavije i Francuske. U Crnoj Gori autor je biste Pop Dukljanin u Baru, poprsja Don Krsta Ivanović (biće postavljeno u Budvi), poprsja Bodina (postavka u Baru), poprsja Avdu Medjedoviću, epskom pjesniku iz Bijelog polja, i spomeniku Nestalim u Štrpcima u Bijelom Polju. U Francuskoj je realizovao 4 biste (kardinal Adai Šer, general Aga Petros Elof, počasni oficir britanske imperije Surma Kanum, kardinal Antimos Jacub) za Memorijalni asiro-haldejski park u Sarselu. Bista kardinalaA. Šera nalazi se i u kolekciji Asiro-kaldejske patrijarsije u Siriji. Autor je takodje 4 skulpture svetaca u crkvi Svete goospe od milosrdja u gradu Pito (crkva iz IX veka, kulturna bastina Francuske).

Glamočakovi radovi nalaze se u brojnim privatnim i muzejskim kolekcijama.

Dobitnik je nacionalne nagrade Petar Lubarda i ima status istaknutog kulturnog stvaraoca.