Epskim mitološkim spektaklom ,,Na vrhu Olimpa“ u režiji Jana Fabrea i dodjelom nagrada završen je takmičarski dio, jubilarnog, četrdesetog izdanja FIAT festivala.
Žiri ovogodišnjeg festivala, u sastavu: Sonja Vukićević (predsjednica), Željka Udovičić Pleština i Damjan Pejanović, donio je odluke o nagradama:
Specijalna nagrada dodijeljena je Josefu Nadju za izuzetno umjetničko istraživanje i stvaranje scenskog jezika koji prevazilazi granice žanrova i kultura u predstavi ,,Pun mjesec“. Nadj svojom predstavom gradi svijet u kojem se tijelo pretvara u instrument pamćenja i snova, a pokret postaje univerzalni jezik koji povezuje tradiciju i savremenost, pojedinca i zajednicu. ,,Pun mjesec“ donosi scensku poetiku rijetke suptilnosti i snage, u kojoj se ples, muzika i vizuelna slika stapaju u jedinstveno iskustvo. Dodjelom ove nagrade žiri prepoznaje djelo koje svojom estetikom i duhovnom dimenzijom širi horizonte savremenog scenskog izraza i potvrđuje Josefa Nadja kao jednog od najznačajnijih koreografa današnjice.
Nagrada koja će nositi njegovo ime biće afirmacija ideje da se svakim izlaskom na scenu, bez obzira na njegovo trajanje, pokuša dosegnuti apsolutna sloboda.
Novoustanovljena nagrada ,,Nikola Bošković“ koja treba da bude afirmacija ideje da se svakim izlaskom na Scenu, bez obzira na njegovo trajanje, pokuša dosegnuti apsolutna Sloboda dodijeljena je Milošu Kašćelanu.
Nagrada za najboljeg mladog glumca ovogodišnjeg festivala FIAT dodjeljuje se Milošu Kašćelanu za izuzetno ostvarenje u predstavi „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića. U ulozi koja zahtijeva emocionalnu dubinu, unutrašnju borbu i preciznu glumačku suzdržanost, Kašćelan donosi lik rastrzan između lične prošlosti i kolektivnog nasljeđa rata s nevjerovatnom zrelošću i senzibilitetom. Njegova interpretacija svjedoči o rijetkoj sposobnosti mladog glumca da balansira između intimnog i političkog, ličnog i univerzalnog. Kroz suptilne transformacije, fizičku prisutnost i pažljivo nijansiranu emociju, Kašćelan gradi lik koji ostaje urezan u pamćenju publike. Njegova izvedba u „Smrti u Dubrovniku“ ne samo da potvrđuje njegov glumački talenat, već i najavljuje snažan umjetnički glas nove generacije.
Festival FIAT s ponosom prepoznaje Miloša Kašćelana kao mladog glumca izuzetnog potencijala i dodjeljuje mu ovu nagradu kao podsticaj za dalji umjetnički razvoj.
Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Maši Božović.
Svojom interpretacijom u predstavi ,,Smrt u Dubrovniku“, Maša Božović ostvarila je izuzetno snažan i upečatljiv glumački doprinos. Njena igra odlikuje se emotivnom snagom, izražajnom suptilnošću i rijetkom sposobnošću da spoji unutrašnju fragilnost i vanjsku odlučnost lika, čineći ga višeslojnim i uvjerljivim. Maša Božović je svojim glumačkim talentom uspjela da do kraja oslika tragičnu i univerzalnu dimenziju ljudskog iskustva u vremenu rata, čime je publici omogućila da osjeti i razumije težinu istorijskih i ličnih rana. Njena posvećenost ulozi, preciznost scenskog izraza i sugestivna prisutnost na sceni učinili su da predstava zadobije dodatnu emotivnu dubinu i snagu. Zahvaljujući ovom upečatljivom stvaralačkom dometu, žiri dodjeljuje Maši Božović nagradu za najbolju glumicu Festivala FIAT.
Nagrada za najbolju mušku ulogu dodijeljena je Pavlu Preleviću za izuzetno ostvarenje u predstavi ,,Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića.
Žiri festivala dodjeljuje nagradu za najbolju mušku ulogu Pavlu Preleviću za njegovo izuzetno ostvarenje u predstavi ,,Smrt u Dubrovniku” u režiji Petra Pejakovića. Prelević je svojom ulogom pokazao izuzetnu glumačku snagu, disciplinu i emotivnu dubinu. Njegova interpretacija složenog lika na sceni donijela je rijetko viđenu ravnotežu između unutrašnje ranjivosti i vanjske odlučnosti, što je publici omogućilo da osjeti dramu rata ne samo kao historijsku činjenicu, već i kao lično iskustvo. Predstava ,,Smrt u Dubrovniku” na hrabar i umjetnički provokativan način otvara temu rata, a Pavle Prelević je uspio da prenese sve slojeve tog iskustva – od intimnog bola i straha, do univerzalnog vapaja za ljudsko dostojanstvo. Njegova posvećenost ulozi i sposobnost da prenese složene emocije čini ovu interpretaciju posebno upečatljivom i umjetnički relevantnom. Ovom nagradom se odaje priznanje ne samo glumačkom majstorstvu, već i hrabrosti da se umjetnošću progovori o teškim temama koje oblikuju kolektivno pamćenje i identitet.
Nagrada za najbolju režiju „Slobodan Milatović“ dodijeljena je Janu Fabreu
Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se Janu Fabreu za predstavu „Na vrhu Olimpa“, kojom ovaj izuzetni stvaralac potvrđuje svoju prepoznatljivu umjetničku poetiku i hrabrost u pomjeranju granica savremenog teatra. Fabreova režija gradi scenski svijet u kojem se mit i stvarnost prepliću u jedinstveno iskustvo, pretvarajući pozorište u ritual i istraživački prostor. Njegova sposobnost da usmjeri ansambl u fizički i emocionalno zahtjevnu izvedbu rezultira teatrom izuzetne intenzivnosti, u kojem se svaka slika, pokret i zvuk stapaju u preciznu i snažnu cjelinu.
„Na vrhu Olimpa“ pod Fabreovom rukom postaje predstava koja ne samo da očarava vizuelnošću i snagom izvedbe, već i otvara pitanja o ljudskoj težnji ka nadilaženju
Nagrada za najbolju predstavu festivala FIAT dodijeljena je predstavi ,,Na vrhu Olimpa“, u režiji Jana Fabrea,
Nagrada za najbolju predstavu festivala FIAT dodjeljuje se predstavi „Na vrhu Olimpa“, u režiji Jana Fabrea, za izuzetnu umjetničku cjelovitost i snažan scenski izraz kojim se savremeni teatar dovodi do vlastitih granica i iznova promišlja.
Fabreova režija donosi radikalno pozorišno iskustvo koje spaja vizuelnu raskoš, fizički teatar i misaonu dubinu, pretvarajući scenu u prostor susreta mitološkog i savremenog, univerzalnog i intimnog. „Na vrhu Olimpa na originalan način reinterpretira mitski uspon na Olimp kao metaforu za ljudsku težnju ka prevazilaženju ograničenja – fizičkih, mentalnih i umjetničkih. Izvedba ansambla pokazuje izuzetnu predanost i disciplinu, spajajući performativnu snagu tijela sa poetskom snagom riječi i slika. Scenski jezik predstave nadilazi konvencionalne forme i otvara nove horizonte u razumijevanju teatra kao živog, ritualnog i transformativnog čina. Dodjeljujući ovu nagradu, žiri prepoznaje „Na vrhu Olimpa” kao djelo koje pomjera granice savremenog scenskog izraza, potvrđuje hrabrost umjetničkog istraživanja i ostavlja dubok trag na publiku i na savremenu teatarsku scenu u cjelini.
Počast Slobodanu Milatoviću u Dabovićima
Festival internacionalnog alternativnog teatra već sedmu godinu zaredom posvećuje festivalski dan i odaje svojevrsnu ritualnu počast svom osnivaču, idejnom kreatoru, poznatom crnogorskom dramskom piscu, producentu i reditelju Slobodanu Milatoviću, u njegovom selu Dabovići, podno Ostroških greda.
Dabovići su ponovo postali „selo kulture i teatra“, oživjevši duh nekadašnjih ,,,Susreta na kamenu Podostroškom“. Umjetnička povorka krenula je sa željezničke stanice u Podgorici ka Dabovićima, gdje su umjetnice Tamara Vujošević Mandić i Julija Milačić Petrović Njegoš kod Slobodanovog počivališta izvele performans iz njegove predstave ,,Tobelija“.
Publika i umjetnici simbolično su ostavili kamenje na „pozorišnoj matici (vrelu)“ – mjestu koje podsjeća na naslijeđe i temelje pozorišnog života na selu.
Festival ovim gestom potvrđuje posvećenost očuvanju Milatovićevog nasljeđa, kao i misiju FIAT-a da spaja pozorište, prirodu i zajednicu u autentičnom umjetničkom iskustvu.
Publika je tokom deset festivalskih dana imala priliku da pogleda 31 kulturni program iz oblasti pozorišne umjetnosti, filma, muzike, književni program, a održane su radionice istaknutog belgijskog umjetnika Jan Fabrea.
Četiri decenije Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) u Podgorici stoji kao svjedočanstvo snage umjetničke vizije, istrajnosti i potrebe da se pozorište živi i misli kao prostor slobode. Od svojih početaka, FIAT je bio više od festivala – bio je i ostao simbol otvorenosti, hrabrosti i želje da se kroz umjetnost progovori o društvu, o vremenu u kojem živimo, ali i o univerzalnim pitanjima ljudske sudbine.
Epskim mitološkim spektaklom ,,Na vrhu Olimpa“ u režiji Jan Fabrea i dodjelom nagrada završeno je jubilarno, četrdeseto izdranje FIAT festivala.
Žiri ovogodnišeneg festivala je: Sonja Vukićević(predsjednica), Željka Udovičić Pleština i Damjan Pejanović.
Specijalna nagrada dodijeljena je Josefu Nadju.
U obrazloženju se navodi:
Specijalna nagrada dodijeljena je Josefu Nadju za izuzetno umjetničko istraživanje i stvaranje scenskog jezika koji prevazilazi granice žanrova i kultura u predstavi ,,Pun mjesec“. Nadj svojom predstavom gradi svijet u kojem se tijelo pretvara u instrument pamćenja i snova, a pokret postaje univerzalni jezik koji povezuje tradiciju i savremenost, pojedinca i zajednicu. „Puni mjesec“ donosi scensku poetiku rijetke suptilnosti i snage, u kojoj se ples, muzika i vizuelna slika stapaju u jedinstveno iskustvo.
Dodjelom ove nagrade, žiri prepoznaje djelo koje svojom estetikom i duhovnom dimenzijom širi horizonte savremenog scenskog izraza i potvrđuje Josefa Nadja kao jednog od najznačajnijih koreografa današnjic
Nagrada koja će nositi njegovo ime trebala bi da bude afirmacija ideje da se svakim izlaskom na Scenu, bez obzira na njegovo trajanje, pokuša dosegnuti apsolutna Sloboda. Nagrada ,,Nikola Bošković“ za najboljeg mladog glumca/glumicu dodijeljena je Milošu Kašćelanu
za izuzetno ostvarenje u predstavi „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića.
Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Maši Božović, koja je svojom interpretacijom u predstavi Smrt u Dubrovniku,ostvarila izuzetno snažan i upečatljiv glumački doprinos.
Nagradu za najbolju mušku ulogu dodijeljena je Pavlu Preleviću za njegovo izuzetno ostvarenje u predstavi Smrt u Dubrovniku u režiji Petra Pejakovića.
Nagrada za najbolju režiju ,,Slobodan Milatović“ dodijeljena je Janu Fabreu za predstavu „Na vrhu Olimpa“, kojom ovaj izuzetni stvaralac potvrđuje svoju prepoznatljivu umjetničku poetiku i hrabrost u pomjeranju granica savremenog teatra.
Nagrada za najbolju predstavu festivala FIAT dodijeljena je predstavi „Na vrhu Olimpa“, u režiji Jana Fabrea, za izuzetnu umjetničku cjelovitost i snažan scenski izraz kojim se savremeni teatar dovodi do vlastitih granica i iznova promišlja.
Festival internacionalnog alternativnog teatra već sedmu godinu zaredom posvećuje festivalski dan i odaje svojevrsnu ritualnu počast svom osnivaču, idejnom kreatoru, poznatom crnogorskom dramskom piscu, producentu i reditelju Slobodanu Milatoviću, u njegovom selu Dabovići, podno Ostroških greda.
Dabovići su bili prepoznati kao „selo kulture i teatra“, s Domom kulture i ljetnjom pozornicom iznad izvora Živa voda, gdje su decenijama u okviru manifestacije „Susreti na kamenu Podostroškom“ bili gosti brojni umjetnici, pozorišta i imena kao što su: Petar Kralj, Žarko Laušević, Ružica Sokić, Miloš Žutić, Petar Ejdus i dr., koji su odvodili publiku u neke druge, bolje svjetove.
Kao i prethodnih godina i ovoga puta će „umjetnička povorka“, krenuti sa željezničke stanice Podgorica do stanice Dabovići u Danilovgradu. Umjetnice Tamara Vujošević Mandić i Julija Milačić Petrović Njegoš će i ove godine, kod Slobodanovog počivališta izvesti performans iz njegove predstave „Tobelija“. Obaveza onih koji pođu u Daboviće biće da za potrebe performansa sa sobom po-
nesu dva kamena, koji će ostati na mjestu koje je prošlogodišnjim događajem simbolično označeno i nazvano „pozorišna matica (vrelo)“, upućujući na temelj, osnovu, naslijeđe i podsjetnik obnove pozorišnog života na selu.
Pozivamo sve umjetničke „gerilce“ kao i poštovaoce pozorišta, prirode, kulinarstva i Milatovićevog djela da nam se i ove godine pridruže u „okupaciji“ Dabovića.
Festival internacionalnog alternativnog teatra i ove godine je odao počast svom osnivaču, Slobodanu Milatoviću, u njegovom rodnom selu podno Ostroških greda. 🙏🎭
📍 Dabovići su još jednom postali „selo kulture i teatra“, oživjevši duh nekadašnjih Susreta na kamenu Podostroškom. Umjetnička povorka krenula je od željezničke stanice Podgorica do Dabovića 🚂, gdje su umjetnice Tamara Vujošević Mandić i Julija Milačić Petrović Njegoš izvele performans iz predstave Tobelija na mjestu Slobodanovog počivališta.
💎 Publika i umjetnici simbolično su ostavili kamenje na „pozorišnoj matici (vrelu)“ – mjestu koje podsjeća na naslijeđe i temelje pozorišnog života na selu. Hvala svim umjetničkim „gerilcima“, ljubiteljima pozorišta, prirode, kulinarstva i Milatovićevog djela što su nam se pridružili u ovogodišnjoj „okupaciji“ Dabovića.
Be the first to comment