Zlatne godine 2021-2023 Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pod vođstvom Salka Lubodera (II)


Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista



Istekom mandata Salka Lubodera na mjestu direktora Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) označio je kraj jedne značajne ere za ovu instituciju. Tokom svog mandata, Luboder je postavio temelje za očuvanje i promociju kulturne baštine manjebrojnih zajednica, podigavši CEKUM na nivo koji nadmašuje slične institucije u regionu. Njegov rad obuhvatio je brojne programe i inicijative koje su istakle značaj multikulturalizma u Crnoj Gori. Impresivni rezultati postignuti tokom njegovog mandata obavezuju njegovog nasljednika, Gzima Hajdinagu, da nastavi putem koji je Luboder iskoračio. Kontinuitet rada na očuvanju i promociji kulture i multikulturalizma je od presudne važnosti za nastavak uspjeha CEKUM-a i kulturnu scenu Crne Gore. Hajdinagi želim puno uspjeha u vođenju institucije, uz nadu da će nastaviti kontinuitet koji je Luboder započeo, jer su postignuti rezultati svjedočanstvo truda, posvećenosti i vizije koja se ne smije izgubiti. Očuvanje i razvoj kulture manjebrojnih naroda i dalje je ključna misija, a CEKUM ima sve predispozicije da je sprovede u djelo, gradeći budućnost kulturne raznolikosti i harmonije.

Direktori JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i
Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana u Crnoj Gori Salko Luboder i
Sejran Mirzazada nakon potpisivanja sporazuma

Prateći kulturna dešavanja posvećena manjebrojnim narodima u Crnoj Gori, posebnu pažnju posvetio sam radu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pod vođstvom Salka Lubodera. Njegovim dolaskom na čelo ove institucije, ona je po prvi put u svojoj istoriji postala jasno vidljiva, postavši reprezentativni bastion kulturnih dešavanja i programa. Zato ću kroz prizmu rada Centra od 2021. do 2023. godine osvijetliti značajna dostignuća ovog perioda. Iako je Centar osnovan 2009. godine, njegov rad je dugo bio na marginama javnog interesovanja. Direktori su se mijenjali, ideje i koncepcije rada su se mijenjale, ali tek dolaskom Lubodera na čelo počinje, slobodno mogu reći, prava era profesionalizma i zlatnih godina kulturne prizme manjebrojnih naroda. Luboder je svojom vizijom i inicijativama usmjerio Centar ka raznolikosti i inkluziji, organizujući brojne manifestacije, radionice i programe koji su slavili kulturnu baštinu manjebrojnih narodas. Ovo je rezultiralo procvatom kulturnog pejzaža Crne Gore, što je doprinijelo prepoznavanju i uvažavanju različitosti na širem nivou. Njegovo vođstvo ostavilo je neizbrisiv trag, postavljajući temelj za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura u društvu.

Fatmir Đeka, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore,
sa šeficom Kabineta Sanjom Žugić, u posjeti CEKUMU

Iznad svega, poseban fokus stavljen je na multikulturalizam, interkulturalizam, ali i izdavaštvo, koje je postalo jedan od reprezentativnih stubova ove ustanove. Pod vođstvom Salka Lubodera, Centar je razvio bogatu paletu književnih djela, uključujući poeziju, prozu, monografije, leksikone, publikacije i antologije, stvarajući raznoliki i obiman opus kakav do sada nije viđen u postojanju ove ustanove. Ovaj izdavački poduhvat ne samo da je dao glas manjebrojnim narodima, već je i stvorio temelj za predstavljanje njihovih tradicija, vrijednosti i kulturnih dostignuća široj javnosti. Književni radovi objavljeni u ovom periodu ne samo da reflektuju bogatstvo i raznolikost kulturne baštine Crne Gore, već su i učvrstili ulogu Centra kao vodeće institucije za očuvanje i promociju manjinskih kultura. Luboderov rad na ovom polju dodatno je osnažio dijalog između različitih zajednica, gradeći mostove razumijevanja i prihvatanja kroz pisanu riječ. Kroz izdavaštvo, Centar je uspio da prikaže mnoštvo perspektiva i iskustava, pružajući publici dragocjeni uvid u kulturni mozaik Crne Gore. Ovaj uspjeh je postavio temelje za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura, obogaćujući cjelokupno društvo.

Programom „Sedefi ulcinjske tradicije i baštine“ u Ulcinju JU Centar za očuvanje i razvoj
kulture manjina Crne Gore nastavlja realizaciju manifestacije
„Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“

KULTURNA RENESANSA CEKUM-a ZA 2022. GODINU

PROGRAMI

Salko Luboder je kao istaknuti direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), vodio ovu instituciju sa vizijom i posvećenošću. Pod njegovim vođstvom, CEKUM je postao ključni akter u promovisanju i očuvanju kulturnog nasleđa manjebrojnih zajednica i naroda u Crnoj Gori. Luboderova vizija se oslanja na jačanje multikulturalizma, očuvanje različitih kulturnih identiteta i povezivanje zajednica kroz raznovrsne programe. Njegova liderstvo karakterisalo je duboko razumijevanje značaja kulturnog bogatstva i raznolikosti, što se ogleda u radu Centra i njegovim brojnim inicijativama koje podstiču međusobno razumijevanje, saradnju i toleranciju.

PROMOCIJE KNJIGA:

Knjiga “Interkulturalni prikaziUlcinj i Bar” Mustafe Canke: Promocija je održana u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. Knjiga nudi uvid u slojevitost kulturne baštine Ulcinja i Bara, istražujući tragove različitih zajednica poput Ilira, Grka, Albanaca i Slovena. Canka ukazuje na sličnosti i veze među različitim kulturama, naglašavajući univerzalne humanističke vrijednosti.

Roman “Mrtvi čvorovi” Harisa Zekića: Promovisan od strane Centra, ovaj roman istražuje uticaj društvenih, ekonomskih i političkih promjena na književnost i pojedince. Prati sudbinu glavnog junaka Rišea, reflektujući na prošle konflikte i istražujući pitanja postojanja, cikluse života i smrti.

“Stari javor (Çinari i Moçëm)” dr Ganija Karamanage: Promocija održana u KIC-u “Malesija” u Tuzima. Knjiga govori o tragičnoj sudbini Raifa Gorane, albanskog pilota iz Ulcinja. Takođe, knjiga istražuje kulturnu raznolikost Ulcinja i Karamanagin stil pisanja bez predrasuda.

“Polazeći od sebe” Jasmina Ćorovića: Ova knjiga aforizama, objavljena u saradnji sa Bošnjačkim nacionalnim vijećem, daje kritički uvid u svakodnevicu kroz tri tematska ciklusa: politika, karakter i sudbina.

“Povratak” Veselka Grubišića: Promovisan u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, ovaj roman prati put autora kroz različite zemlje, pružajući realističan i brutalan pogled na život.

“Ogrlica iz Šanliurfe” Ruždije Adžovića: Promocija održana u Tuzima. Roman je preveden na albanski jezik i prati priču mlade Albanke, Đulije. Knjiga istražuje odnose među etničkim grupama i proširuje percepciju kroz izdanje na albanskom jeziku.

U Tivtu u organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i
Hrvatskog nacionalnog vijeća, održan solistički koncert
magistrice muzičkih umjetnosti na harmonici Amele Frljučkić.

KONCERTI:

Koncert Amele Frljučkić:

U saradnji sa Hrvatskim nacionalnim vijećem, koncert je održan u Tivtu, predstavljajući tradicionalne i savremene pjesme u aranžmanu za harmoniku.

Veče klapa Crne Gore:

Održano u Podgorici, u organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, okupilo je klape iz raznih djelova Crne Gore, slaveći muzičko nasleđe zemlje.

IZLOŽBE:

“Jevrejska materijalna i nematerijalna kulturna baština u Kotoru” U saradnji sa Jevrejskom zajednicom, izložba je otvorena u Pljevljima, predstavljajući jevrejsko nasleđe Kotora i označavajući početak saradnje između Centra i Jevrejske zajednice Crne Gore.

“Kula”: Izložba dizajnerskih radova Ahmeta Ademagića, otvorena u Podgorici, a kasnije prikazana i u Tivtu, pokazuje različite umjetničke vještine autora, od slikarstva do dizajna.

AUTORSKO VEČERI:

Autorsko veče Ruždije-Rusa Sejdovića: Održano u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, slavi Sejdovićevo stvaralaštvo u poeziji i prozi, obuhvatajući priče i tradicije romske zajednice.

“Odabrana djela” Ivana Antuna Nenadića:

Promovisana u Podgorici, ovo izdanje ističe Nenadićevu posvećenost dokumentovanju narodnih pjesama i očuvanju jezika, doprinosi kulturnoj naraciji Crne Gore. Ovi programi reflektuju napore Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina u promovisanju i očuvanju različitih kulturnih zajednica u Crnoj Gori kroz literaturu, muziku i umjetnost.

U organizaciji CEKUM-a u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović u Podgorici
promovisana knjiga Povratak Ambasadora Republike Hrvatske u
Crnoj Gori Veselka Grubišića

PROGRAMI I TRIBINE KOJI SE ODRŽAVAJU U KONTINUITETU

Manifestacija “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti”:Program “Biseri sa našeg đerdana” u Rožajama: U sklopu manifestacije održan je program “Biseri sa našeg đerdana”, slaveći muzičku i scensku tradiciju Crne Gore. Događaj je okupio izvođače iz različitih zajednica u koncertnoj dvorani Centra za kulturu Rožaje, obuhvatajući nastupe folklornih grupa, etno ansambala i solista. Program je osvijetlio kulturnu raznolikost kroz pjesmu, ples i muzičke škole, obuhvatajući tradicionalne i popularne elemente. Uz muzičke i scenske performanse, gosti su imali priliku uživati u harmoniji zajedništva, slaveći nasleđe različitih kultura.

Program “Sedefi ulcinjske tradicije i baštine” u Ulcinju: Održan u hotelu Mediteran, ovaj program slavi kulturno nasleđe Ulcinja. Učestvovali su soprani Gjylie Pelingu-Hoxha i Hristina Dragović, muzičke grupe i KUD “Olcinium”, prikazujući kroz muziku, ples i scenska izvođenja bogatstvo kulture Ulcinja.

Program “Bijelo Polje, rodni grade” u Bijelom Polju: Održan u saradnji sa Centrom za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo”, ovaj program uključuje značajne kulturne stvaraoce iz Bijelog Polja. Nastupali su tamburaši, KUD “Tekstilac”, kao i muzički solisti, slaveći kulturno nasleđe Bijelog Polja kroz muzičke i scenske izvođače.

Manifestacija “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti” u Frankfurtu i Hamu:

U organizaciji Ministarstva spoljnih poslova i CEKUM-a, program je priredio muzičko-scenski događaj, okupljajući dijasporu Crne Gore u Njemačkoj. Izvedeni su stihovi Ratkovića, Azemovića, Sijarića i Kostića  i drugih, a u muzičkom dijelu nastupali su Šukrija Žuti Serhatlić, Tanja Šeter i drugi, slaveći multikulturalno bogatstvo Crne Gore.

Manifestacija “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti” je posebno značajna i dragocjena jer ističe multikulturalni karakter Crne Gore, slaveći bogatstvo i različitost njenih etničkih zajednica. Događaji organizovani u okviru ove manifestacije okupljaju ljude iz različitih kultura i zajednica, stvarajući platformu za dijalog, saradnju i međusobno razumijevanje. Programi koji uključuju muzičke, scenske i kulturne performanse pružaju uvid u različite tradicije i nasleđa, ističući zajedništvo kroz umjetnost, književnost, muziku i ples. Na taj način, manifestacija jača kulturne veze unutar Crne Gore, promovisanjem tolerancije i poštovanja prema različitim zajednicama koje čine njeno bogatstvo.

U organizaciji CEKUM-a Podgorici tribina iz serijala Interkulturalna obzorja.
Hafiz Sulejman Bugari, teolog i Ljudmila Popović, doktor
komparativne književnosti i humanističkih nauka

TRIBINE „INTERKULTURALNA OBZORJA”

Tribina “Interkulturalna obzorja”-Božidar Proročić održana je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, ističući rad i doprinos Božidara Proročića. Kao publicista i književnik, Proročić je poznat po svojoj posvećenosti manjebrojnim narodima Crne Gore, ističući njihove kulturne vrijednosti i doprinos kroz svoje radove. On sa poštovanjem piše o kulturi Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, naglašavajući značaj njihove raznolikosti i kulturnog bogatstva. Njegova angažovanost promoviše međusobno uvažavanje i toleranciju, čineći ga istaknutim zagovornikom multikulturalizma u Crnoj Gori. Zahvaljujući Proročićevom zalaganju, jača se ideja interkulturalnog društva koje prihvata i slavi sve svoje zajednice.

Tribina “Interkulturalna obzorja”– “Komuna”:

Održana u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, ova tribina posvećena je časopisu “Komuna”, koji ističe kulturno nasleđe Crne Gore i promoviše multikulturalizam. Časopis igra ključnu ulogu u afirmaciji različitih identiteta, šireći poruku tolerancije i društvene kohezije. Njegov sadržaj obuhvata kulturne, umetničke i društvene vrednosti, naglašavajući interkulturalne veze i doprinos u savremenom društvu. “Komuna” stvara platformu za dijalog i razmenu ideja, podstičući inkluzivnu i tolerantnu zajednicu u Crnoj Gori.

Tribina “Interkulturalna obzorja” – Andrej Nikolaidis:

Na trećoj tribini, književnik i publicista Andrej Nikolaidis razgovarao je o svom stvaralaštvu sa Aleksandrom Bečanovićem. Nikolaidisova djela, kroz svoj književni i kolumnistički rad, istražuju teme multikulturalizma, interkulturalnosti i tolerancije. Njegova književna djela osvetljavaju različite dimenzije multikulturalizma, naglašavajući potrebu za prevazilaženjem etničkih i vjerskih razlika. Nikolaidis zagovara zajednicu koja prihvata sve svoje članove bez obzira na kulturne i identitetske razlike, ističući potrebu za dubljom integracijom i zajedništvom.

Tribina “Interkulturalna obzorja”: Hafiz Sulejman Bugari i Ljudmila Popović

Na četvrtoj tribini, Hafiz Sulejman Bugari i Ljudmila Popović diskutovali su o interkulturalizmu i njegovom značaju za Crnu Goru. Bugari, poznati teolog i autor, naglašava potrebu za jačanjem veza među različitim zajednicama, ističući značaj tolerancije i razumijevanja. Popović, doktor komparativne književnosti i stručnjak za transformativno liderstvo, podržava evoluciju kolektivne svijesti i sistemske promjene. Ova tribina pružila je uvid u važnost multikulturalizma, interkulturalne razmjene i zajedničkih vrijednosti, podstičući dublje razumijevanje među različitim zajednicama Crne Gore.

U organizaciji CEKUM-a, u saradnji sa Jevrejskm zajednicom u Crnoj Gori, u Centru za
kulturu Pljevlja izložba “Jevrejska materijalna i nematerijalna kulturna baština u Kotoru

PROGRAMI REALIZOVANI U PARTNERSTVU SA DRUGIM INSTITUCIJAMA I KULTURNIM STVARAOCIMA

Program “Živimo zajedno”: Održan u kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, ovaj događaj slavi kulturnu saradnju između Crne Gore i Albanije, uključujući srednjoškolce i autore iz obje zemlje. Veče je imalo za cilj da predstavi srednjoškolcima književna dela istaknutih autora iz dve države, jačajući interkulturno razumevanje i saradnju.

15. Festival priče “Zavičajne staze” Bihor 2022: Ovaj regionalni festival, održan u Petnjici, ističe književni talenat i kulturnu raznolikost, pod sloganom “Kultura različitosti”. Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) sponzorisao je dio programa, doprinoseći razvoju manjinskih kultura i afirmaciji multikulturnih vrijednosti crnogorskog društva.

Veče crnogorske poezije i slikarstva u Prištini:

Organizovano od strane Udruženja Crnogoraca “Perper” u Prištini, ovaj događaj je uključivao pjesnike, umjetnike i kulturne stvaraoce, iz Crne Gore naglašavajući multikulturno nasleđe zemlje. Prisustvovali su visoki zvaničnici iz Kosova i Crne Gore, naglašavajući značaj kulturne i umjetničke razmjene za jačanje odnosa između dvije države.

  POTPISANI SPORAZUMI, POSJETE UČEŠČE NA SAJMOVIMA KNJIGA

Potpisan Sporazum o saradnji sa Centrom za kulturu u Bijelom Polju: Direktori Salko Luboder i Milko Kovačević potpisali su sporazum o saradnji, potvrđujući dugu istoriju profesionalnih odnosa između Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Centra za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo”. Sporazum uključuje zajedničke aktivnosti u pozorišnoj, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, naglašavajući kulturnu raznolikost Bijelog Polja.

Potpisan Sporazum o programskoj saradnji sa Savezom stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori: Direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder i predsjednik Saveza stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori, prim. dr Gani Karamanaga, potpisali su sporazum o saradnji u oblasti izdavaštva, promocija knjiga, seminara, konferencija i radionica. Sporazum ima za cilj očuvanje, razvoj i predstavljanje kulture albanske zajednice u Crnoj Gori, promovišući interkulturni dijalog i prevazilaženje jezičkih barijera.

Potpisan Sporazum o programskoj saradnji sa Romskom organizacijom mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”: Direktori Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Romske organizacije mladih “Phiren Amenca”, Salko Luboder i Elvis Beriša, potpisali su sporazum o promociji romske kulture i umjetničkog stvaralaštva. Posebna pažnja biće usmjerena na osnivanje Centra za edukaciju i kulturu Roma (CERK), podržavajući očuvanje i razvoj romske kulture i unaprjeđenje interkulturnog razumevanja.

Potpisan Sporazum o saradnji sa azerbejdžanskim Kulturno-ekonomskim centrom u Podgorici: Sporazum su potpisali direktori Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana, Salko Luboder i Sejran Mirzazada. Cilj je jačanje međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti, kroz organizaciju raznih događaja, konferencija, radionica i izložbi, promovišući kulturne vrijednosti obje zemlje i jačanje multikulturalizma.

Posjeta Ministra za ljudska i manjinska prava Fatmira Đeke:

Ministar Fatmir Đeka posjetio je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, izrazivši podršku za unapređenje rada i funkcionisanja ustanove. Đeka je istakao važnost Centra za društvo u Crnoj Gori, kao i potrebu za dodatnim resursima i podrškom, kako bi se nastavilo s afirmacijom multikulturalizma i unaprjeđenjem kulture manjinskih naroda.

Posjeta v.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam dr Ljudmile Popović: Dr Popović je prepoznala zajedničke ciljeve i mogućnosti za saradnju sa Centrom za očuvanje i razvoj kulture manjina, naglašavajući važnost unapređenja multikulturalizma u Crnoj Gori. Dr Popović je istakla posvećen rad Centra i njegovu ulogu u podizanju svijesti o značaju interkulturnih vrijednosti.

Posjeta predstavnika Ministarstva vanjskih poslova – Direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju: V.d. direktora Direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Dejan Vuković i savjetnica Sanja Radulović posjetili su Centar, razmatrajući mogućnosti za zajedničko organizovanje kulturnih programa u inostranstvu. Istaknuto je da Centar ima kapacitet da predstavi multikulturne vrijednosti Crne Gore i jača veze između crnogorske dijaspore i matične države.

Sastanak sa predstavnicima Jevrejske zajednice u Crnoj Gori: Održan je radni sastanak sa predstavnicama Jevrejske zajednice, đe su prepoznate mogućnosti za saradnju u cilju unapređenja kulturnog i nacionalnog identiteta Jevreja u Crnoj Gori. Dogovoreni su projekti saradnje, jačajući multietnički sklad i kulturnu raznolikost Crne Gore.

Sajmovi knjiga: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore učestvovao je na 21. Međunarodnom Sajmu knjiga u Ulcinju, predstavljajući svoja izdanja, uključujući “Sagu svjetlosti” i “KOD”. Takođe je učestvovao na VIII Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, predstavljajući preko 30 naslova, afirmišući multikulturalizam i književna djela autora iz manjebrojnih naroda.

Okrugli sto: “Crnogorsko-hrvatski kulturni dodiri – dijaspora most saradnje i povezivanja”: Okrugli sto je održan u organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom, okupivši ministre spoljnih poslova, kulturne stvaraoce i umjetnike. Direktor Luboder je naglasio kulturne programe vezane za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, ističući važnost prožimanja kulturnih vrijednosti i jačanja društvene kohezije.

U organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore
održano Veče klapa Crne Gore

ČASOPISI I INTERVJUI

Objavljeni 20. i 21. broj časopisa “KOD”

Izdanja časopisa “KOD”: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore izdao je 20. i 21. broj časopisa za kulturu, književnost i nauku “KOD”. Ovi brojevi potvrđuju i slave multikulturalizam i suživot u Crnoj Gori, prezentujući i afirmišući kulturno stvaralaštvo svih etničkih grupa koje žive u zemlji.

Objavljen časopis “Dija” na albanskom jeziku: U organizaciji Saveza stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori, u saradnji sa Centrom za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, objavljen je 18. broj časopisa “Dija”. Časopis istražuje ključna pitanja za Albance, pružajući uvid u jezik, tradiciju i kulturu, promovišući kulturno stvaralaštvo Albanaca u Crnoj Gori i svijetu.

Salko Luboder je kao istaknuti direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, čiji je rad obilježen predanošću, vizijom i uspjehom u promovisanju multikulturalizma i međukulturalne saradnje u Crnoj Gori. Tokom svog mandata, Luboder je realizovao brojne projekte i programe, usmjerene na afirmaciju i očuvanje kulturnog nasleđa manjebrojnih naroda i nacionalnih zajednica u zemlji. Luboderova vizija i delovanje su doprinijeli stvaranju temleja koja povezuje različite etničke i kulturne zajednice, promovišući suživot i toleranciju kroz raznovrsne inicijative, uključujući književne promocije, kulturne događaje, koncerte i izložbe. Njegov rad u Centru je obuhvatio značajna partnerstva, uključujući sporazume o saradnji sa različitim kulturnim i umjetničkim organizacijama, kao i srodnim institucijama, kao što su Savez stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori, Centar za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo” i Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”. Kroz ove programe i sporazume, Luboder je uspio da ojača međukulturne veze u Crnoj Gori, unapređujući razumijevanje i komunikaciju među različitim zajednicama, kao i afirmišući kulturno stvaralaštvo i nasleđe svakog naroda u zemlji. Njegova zalaganja su obuhvatila i podršku izdavaštvu i promovisanju knjiga, afirmišući multikulturalne vrijednosti kroz časopise kao što su “KOD” i “Dija”, koji pokrivaju teme kulture, nauke i umjetnosti, predstavljajući sadržaj na različitim jezicima. Pod Luboderovim vođstvom, Centar je postao ključno mjesto za promociju interkulturalne saradnje, kroz bogate programe i aktivnosti koje okupljaju stvaraoce iz svih etničkih zajednica Crne Gore. Ovi napori su značajno doprinijeli očuvanju i unaprjeđenju multikulturalizma, omogućavajući bolje međusobno upoznavanje i zbližavanje raznličitih zajednica, stvarajući temelje za održivu i inkluzivnu budućnost. U zaključku, rad Salka Lubodera je doprinio jačanju kulturnih veza u Crnoj Gori, promovišući interkulturalni dijalog, toleranciju i suživot kroz inicijative koje obuhvataju različite sfere umjetnosti, nauke i društvenog stvaralaštva. Njegova predanost i vizija ostavljaju trajne tragove u kulturnom pejzažu Crne Gore, podstičući međukulturno razumijevanje i povezivanje.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


16 − three =