Zorko Popović – STEM

„ … veliki broj zanimanja koja potpadaju pod
spomenuti akronim i okvir [STEM – science,
technology, engineering & mathematics]
deficitarna su, dobro plaćena, a unatoč tome
interes mladih za studiranjem istih ne raste.“
(http://srednja.hr/)

Ako ste i Vi bili u godinama kad što prije želite da obznanite rezultat za koji se i Vama čini da bi možda mogao imati utjecaja i na nagib Zemljine ose prema ravni njene putanje, onda oberučke prihvatite jednom pročitani savjet kako se nova saznanja najbrže prenose naučno-stručnim skupovima, potom njihovim publikovanjem u odgovarajućim časopisima i tek na kraju objavljivanjem u knjigama-monografijama.

Stoga sam i ja – sav ushićen što sam pronašao nedosljednost u modelu koji se već više od deset godina bio koristio u testovima za neke tehničke proračune – pripemio rad za jedan kongres koji se održavao u Ohridu, u junu mjesecu sad već davne 1990. godine.

Radilo se o primjeru tzv. plitke sferne ljuske nad kvadratnom oblašću. U radu u kom sam se prvi put upoznao sa tim popularnim testom, taj je model bio propraćen Slikom 1. Međutim, prvo moje dvoumljenje pojavilo se u toku pripreme neophodnog programskog koda: da li je R₁=R₂ poluprečnik sfere, tako da se radi o ljuski koja predstavlja tzv. sektor sfere? Čak i manje upućeni čitalac lako će zapaziti da presjek produžetaka ovih poluprečnika „leži“ baš na vertikalnom pravcu ispod temena ljuske!

S obzirom na to da se, kad je u pitanju ovaj primjer, autori rada pozivaju na jedan drugi rad, nije bilo druge nego pronaći i taj rad i ugledati situaciju prikazanu na Slici 2! Otuda sam zaključio da su R₁ i R₂ poluprečnici krugova dobijenih presjecanjem sfere ravnima upravnima na kvadratnu osnovu modela. Na zaključak o takvom presjecanju sfere upućuje i činjenica da se u još jednom pronađenom radu, a sa identičnom slikom, govori o segmentu sferne kupole nad kvadratnom osnovom: „spherical dome segment on a square base“.

KOMPLETAN TEKST MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA ILUSTRACIJU