Treći dan Međunarodnog Festivala književnosti u Podgorici otpočeo je u Srednjoj ekonomskoj školi “Mirko Vešović”, gdje je održana čitalačka radionica sa Mirjanom Radulović pod nazivom “Anegdote iz Crne Gore – mudrost kroz price i susret kultura”. U biblioteci “Radosav Ljumović” održana je i čitalačka radionica za mlađe osnovce, sa Biljanom Milićević “Interaktivno čitanje savremene basne/bajke”, u Gimnaziji “Slobodan Škerović” čitalačka radionica sa Sanjom Bogojević “Đani Rodari i Gramatika mašte”, kao i radionica profesionalne orijentacije sa Marijanom Milošević “Nevidljive profesije u muzici” u Muzičkoj školi “Vasa Pavić”.
Promocija knjige za djecu “Čuvari groblja” Marije Rašković, okupila je veliki broj naših najmlađih sugrađana. Ova knjiga je više od obične bajke, istaknuto je na promociji u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. Ovo je priča o hrabrosti, prijateljstvu i borbi protiv sudbine. Priča koja vas podsjeća da u svakome od nas postoji heroj spreman da se suoči sa najvećim izazovima.
Trećeg dana Festivala predstavljene su i knjige “Andrić i Italija” Marije Mitrović i “Njegoš i italijanska kultura” Vesne Kilibarde. Riječ je o dvije izuzetne knjige i postoji velika srodnost u načinu pisanja ovih knjiga, istaknuto je na promociji. Autorke su dvije izuzetne profesorke i naučnice, čije su knjige zapravo inspirisane fascinacijom Italije dva velikana sa južnoslovenskih prostora.
U knjizi “Andrić i Italija” Marija Mitrović razmatra Andrićeve profesionalne, književne i lične veze sa Italijom i italijanskom kulturom.
„Moje interesovanje za Andrića potiče i od privilegije koju sam imala kao asistent, početkom ’60-ih godina, tokom druženja sa Milicom Babić. Moja sjećanja na Iva Andrića su puna topline i njegovog poštovanja, razumijevanja našeg novog, drukčijeg života. Kako je nedavno istaknuto na predstavljanju u Beogradu, promijenila sam pogled na Andrića, koji je prikazivan kao malo suzdržan, sa nekom distancom prema sagovornicima“, kazala je autorka na promociji.
Knjiga “Njegoš i italijanska kultura” objedinjuje italijanske teme koje se dovode u vezu s Petrom II Petrovićem Njegošem, razmatrajući njegove dodire s italijanskom kulturom i situirajući crnogorskog vladiku i pjesnika u manje proučavani jadranski i mediteranski kontekst,
“Materijal za ovu knjigu nastajao je najmanje 30 godina. Moja želja je bila da skupim materijal i sve identifikovane idealističke teme koje se tiču Njegoša. Imam priliku da ga smjestim u jadranski i mediteranski kontekst, kojem je on neposredno najduže pripadao, kako u svom ličnom životu, tako u pjesničkom stvaralaštvu, i vladarskom djelovanju. Ova knjiga ima 3 komplementarne cjeline. Mene je interesovalo koliko Njegoš poznaje italijansku kulturu, da li je znao italijanski jezik, kako je znao, gdje ga je naučio, od koga, koliko ga je znao, da li je imao italijanskih izdanja u svojoj biblioteci…“, istakla je Kilibarda na predstavljanju.
U isto vrijeme, u biblioteci “Radosav Ljumović” predstavljena je izdavačka djelatnost zagrebačke kuće Meandarmedia. Branko Čegec, osnivač i vlasnik Meandarmedia, osvrnuo se na početke izdavačke djelatnosti koji sežu u 1992. godinu i najveće izazove sa kojima su se do danas suočavali.
„U izdavaštvo sam ušao više iz očaja nego sa idejom da se bavim biznisom. Bila je to više ludost nego hrabrost. Ipak, te su godine bile mnogo bezazlenije u odnosu na sadašnje vrijeme. Devedesetih nam se još činilo da ima svjetla na kraju tunela i imali smo pozitivniji perspektivu“, kazao je Čegec. Meandarmedia danas ima bogatu izdavačku djelatnost i više od trideset različitih edicija i biblioteka. To je, ističe Čegec, posljedica interesovanja za veze i releacije između različitih umjetnosti.
“Čini mi se da sam uvijek tako radio. Od vremena kada sam bio urednik časopisa Quorum i dominacije postmodernih teorija i poetika što je značilo da se možemo okrenuti prema svemu. Uvijek me zanimalo na koji način se mogu uspostaviti relacije i mostovi između različitih umjetnosti”, kazao je Čegec, naglašavajući da većina izdavača danas ima isti cilj, da bude komercijalna i da ima što širu publiku.
“Danas je sve roman, to je lokalna, ali i globalna pojava i podvala marketinga koji je procijenio da ta forma može donijeti profit. Zbog toga svako ko napiše 100 stranica teksta to nazove romanom”, istakao je Čegec. Ujedno, predstavljen je i časopis “Tema” u okviru kojeg je objavljen presjek savremene crnogorske književnosti u izboru Dragane Tripković.
“Kada mi je Dragana poslala taj materijal bilo je to pravo osvježenje. Za najveći dio autora nisam znao i to je bila dragocjena informacija za mene i publiku u Hrvatskoj koja to želi znati. Tridesetak biblioteka je pretplaćeno na časopis a to znači da on dopire do šireg kruga ljudi. Što je veoma važno”, zaključio je Čegec.
I englesko izdanje priča Miljana Milanovića „Produžetak vrste“, predstavljeno je trećeg dana Festivala. U ovoj hrabroj i provokativnoj knjizi, kroz niz međusobno povezanih priča, Milanović oslikava mračnu satiričnu viziju bliske budućnosti u kojoj vještačka inteligencija oživljava mrtve, digitalna besmrtnost postaje roba, a granice ljudskog postojanja neprestano se pomjeraju.
“Ima 10 godina kako je nastala prva priča ove zbirke, a zbirka je nastajala u periodu 2015-2018. Neću da kažem da sam vizionar, ali mnoge stvari su se obistinile o kojima sam promišljao u ovoj knjizi, hologrami, digitalna groblja, virtuelna realnost u zatvorima. Motivacija za ovu zbirku su teme i mogućnosti koje tehnologija donosi i kako mijenja nas i naše društvo. To nije budućnost, nego nešto što nam se dešava, moždai i brže nego što bismo mi htjeli”, pojasnio je Milanović.
Be the first to comment