Peti dan Festivala književnosti počeo je programom “Dan za čitanje” u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. Radionicu za osnovce od 9 do 12 godina vodila je Jasna Ivanović. Polaznici su bili u prilici da se upoznaju sa publicističkom formom sa posebnim akcentom na najomiljenijem dječijem časopisu ovih prostora – Politikinim Zabavnikom.
U sklopu pratećeg programa Festivala književnosti na platou između NB “Radosav Ljumović” i Gradskog parlamenta izvedena je i predstava za djecu „Super Zvjezdana“, u organizaciji Evropske kuće. Super Zvjezdana” je junakinja iz budućnosti koja kroz svoje avanture uz Taru i Sovu uči djecu (i nas odrasle) da se brinemo o prirodi, poštujemo različitosti, i da su solidarnost, zajedništvo i znanje zaista naše super moći.
I knjiga “Gramatika mašte. Uvod u izmišljanje priča”, autora Đanija Rodarija, predstavljena je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u sklopu Festivala. Rodarijeva “Gramatika mašte” je svojevrstan pedagoški priručnik i priručnik za maštu, ali i brojna djela namijenjena djeci, a i roditeljima. O knjizi su razgovarali Svetlana Kalezić-Radonjić, Radmila Lazarević i Desanka Jauković.
“Balončići donose” – razgovor sa teoretičarem stripa Lukom Rakojevićem o stripu i francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti, održan je u galeriji Art, petog dana Festivala. Naziv Balončići donose… kroz akronim krije BD – skraćenicu kojom je označen jedan dio stripovskog svijeta. Prije 200 godina francuski autori su se bavili temama u ovim krajevima svijeta, samim tim postoji veliki broj umjetnika, fotografa, arhitekata, koji su ostavili tragove u Crnoj Gori.
“Postoji interesantna priča o Žilu Vernu i knjazu Nikoli, jedno poglavlje svoje knjige smjestio je u Kotoru, a brod je završio kod knjaza Nikole. S druge strane, Kralj Nikola je završio u Korto Maltezeu. TinTin – esencijalni serijal u jednoj epizodsi bavi se malom zemljom koja ima izlaz na more, živopisnog pejzaža, pod planinama i morem, pod osmanskim carstvom, njen glavni grad može biti i Sarajevo, i Tirana i Podgorica. Što se prevoda tiče, ‘Asteriks na Korzici’, epizoda, u prevodu Đorđa Dimitrijevića dobija zanimljivu auru, gdje postoji puno sličnosti sa Crnom Gorom, Korzika je opisana kao zemlja krvne osvete, sireva, ponositog naroda. Konekcija sa Crnom Gorom je jasna i prevodilac daje Korzikancima čist crnogorski govor”, kazao je Luka Rakojević.
Izdavačka djelatnost Kulturnog centra Novog Sada i časopis “Polja” predstavljeni su u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u okviru Festivala književnosti. Urednik Alen Bešić govorio je o najnovijoj produkciji posebno se osvrnuvši na nekoliko knjiga koje su publikovane u ediciji “Integrali”.
“Jedna od ključnih je i edicija Integrali koja je osnovana sa idejom da se bavi problemom žrtve, manjinskog, etničkog ili seksualnog, transregresivnog”, kazao je Bešić.
Pored pokretanja nekoliko novih edicija, nedavno je, kako je istakao, osvježena i estetika knjiga, kao i redizajniran sajt putem kojeg sve više djela dopiru do čitalaca. Od knjiga iz novije produkcije posebno je izdvojio “Japansku hroniku”, autora Nikole Buvijea, zatim “Težinu sveta”, Petera Handkea, kao i djelo Rodolfa Fogvila “Oklopnici”, koje se bavi foklandskim ratom. Bešić je istakao da je jedan od bestselera u njihovoj produkciji “Vuci svoje ralo po kostima mrtvih”, autorke OlgeTokarčuk, čije je drugo izdanje je u pripremi. A kada je riječ o časopisu Polja, koji ima kultni status među ljubiteljima književnosti, izdvojio je izdanje koje je posvećeno palestinskom pjesniku Mahmudu Dervišu. Razgovor sa Bešićem vodila je Valentina Knežević, umjetnička direktorka Festivala književnosti.
Na festivalu je predstavljena i izdavačka djelatnost Narodne biblioteke Stefan Prvovenčani iz Kraljeva, sa posebnim osvrtom na časopis Povelja. Dejan Aleksić je podsjetio da je Povelja jedan od najstarijih književnih časopisa na ovim prostorima, koji izlazi od 1971. godine. Takođe, osvrnuo se na biblioteku Poezija danas u kojoj su objavljeni najznačajniji pjesnici današnjice.
“To je najrepezentativnije pjesničko kolo u Srbiji danas, a u pripremi je upravo 220 knjiga”, kazao je Aleksić, dodajući da NB Stefan Prvovenčani ima šest stalnih biblioteka, a poslednja u nizu osnovana je ove godine.
“Ta je biblioteka bijenalna, u okviru nje ćemo svake druge godine objavljivati rukopis odabran na konkursu za Nagradu Goran Petrović koju smo ustanovili”, kazao je Aleksić.
Dugogodišnja urednica Povelje Ana Gvozdenović osvrnula se na koncepciju časopisa, kao i na njegov značaj i tradiciju. Časopis je prepoznatljiv i po dodacima koji uz njega izlaze- Vidi čuda, u kom pisci govore o svom djetinjstvu i Preporučeno koje donosi prevode proznih djela.
U galeriji Art predstavljena je i savremena makedonska književna scena – stvaralaštvo Ljiljane Pandeve, Julijane Veličkove i Andreja Al-Asadija.
“Autorima u Makedoniji, ali i publici koja prati kulturu, nužno je da postoji festival u Skoplju, publika nam je žedna i gladna, pa nam je književna razmjena neophodna. Malo je nerazumno baviti se kulturom danas, otpočeti festival. Sa skromnih 700 eura od grada Skoplja organizovali smo prvo izdanje. Inat nas motiviše da idemo dalje. Imamo za koga da radimo, tu leži smisao…”, kazala je Veličkova, koja je osnovala Skopski pjesnički festival.
Al-Asadi smatra da je poezija postala ponovo vidljiva i da se ponovo aktualizuje u Makedoniji, pogotovo među mladim ljudima.
“Mislim da smo napravili dobar korak sa Festivalom, ohrabrili mlade da čitaju i pišu. Podstiče se mlada književna scena, što pravi veliku razliku u Makedoniji. Što se mene tiče, zanima me univerzalno tretiranje ljudske duše, arapskog sam porijekla, a moje stvaralaštvo je fuzija između englesko-američkog, makedonskih poeta, persijska književnost, to je jedan miks, jedan bogat koktel”, kazao je autor.
Bez jezika nemamo ni literature, ali mi jezik više odmaže nego što pomaže, primijetila je Ljiljana Pandeva.
“Dok pišem nisam lektor, nego sam književnik i stvarno pravim greške jer se izražavam kao autor. Nedavno mi je ukazano na to da su moja djela prožeta istorijskim temama, iskreno, nisam bila svjesna da me te teme interesuju, da mi leže. Shvatila sam da zaista bez istorije ne mogu da pišem, čak i moj novi roman, koji za mjesec dana izlazi iz štampe, bazira se na istorijskim faktima”, otkrila je Pandeva.
Be the first to comment