Poštovani pośetioci, s posebnim zadovoljstvom vas obavještavamo, da ćemo u narednom periodu na našem Portalu objaviti nekoliko knjiga dr Gorana Sekulovića. Srdačno se zahvaljujemo gospodinu Sekuloviću koji je omogućio da sve knjige budu integralno objavljene. 

Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje sadržaja sa našeg portala i dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.

 

BILJEŠKA O AUTORU

Goran Sekulović, rođen 1958. u Titogradu (Podgorici).
Književnik, filozof, esejista, teoretičar društva, novinar, publicista. Doktor pravnih i političkih nauka i magistar čiste filozofije. Stalno je zaposlen kao odgovorni urednik lista crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika „Prosvjetni rad”. Do sada je objavio sljedeće zbirke poezije: „Kamen raste”, „Muk muči”, „Negrad”, „Suvomeđa”, „Balada o modernom ratniku”, „Nježnosti predgrađa”, „Čekajući smrt”, „Kuća što se njiše”; haiku-zbirku: „Među trskama; Among roods” (dvojezično izdanje); zbirke poezije za đecu: „Čudionica” i „Iz zoološkog vrta” knjige pripovijedaka „Ruska kuća”, „Samoubica”, „Ruske priče”, esejističko-meditativnu prozu „Mraks” i zbirku poetske proze: „Biće je biće”, više priča i pripovjedaka u književnim časopisima i listovima, na nekoliko književnih konkursa imao otkupljene i nagrađene priče. Sekulović je prevođen na engleski, japanski, slovenački, bugarski, makedonski i poljski. Zastupljen je u Antologiji evropske i crnogorske haiku-poezije. Autor je većeg broja studija i članaka iz filozofije literature, književne kritike i esejistike o djelima Njegoša, Iva Andrića, Danila Kiša, Miodraga Bulatovića, Janka Đonovića, Marka Miljanova…
Objavio je još tridesetak knjiga iz politikologije, filozofije, crnogorske istorijske i duhove baštine, sociologije i publicistike, a u periodici preko pedeset naučnih članaka i oko dvjesta priloga raznovrsnog stvaralačkog karaktera.
Kao urednik izdavačke djelatnosti u NJP „Pobjeda” i predśednik nevladine organizacije iz kulture „DOB” („Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine”), potpisao je preko pedeset izdanja. Učestvovao je na brojnim naučnim skupovima. Vanredni je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU).

 

 

 

Razmišljam o tome kako je Njegoš odgovorio na najveće teme evropske civilizacije, i kako taj odgovor zvuči u odnosu na sadašnji trenutak civilizacije, tj. u odnosu na modernu literaturu, od devetnaestog vijeka do danas. I ako smo tražili – da ne bi molili – da se zaboravi mitomanija i mistifikacija oko Njegoša i Crne Gore, neka se dozvoli da zatražimo još nešto: da se zaboravi perifernost Njegoša i malenkost Crne Gore. Jeste neobično, za ne vjerovati, da baš sa Njegošem i istorijom Crne Gore, Evropa posjeduje jednu veliku temu koja joj je promakla i koja će joj možda još dugo izmicati, ali oni kojima je dato da makar otprilike mogu razumjeti Njegoša nemaju opravdanja koja ima Evropa. Naša zaostalost treba da izbjegne još jedna među brojnim šamarima: da jednog dana Zapad, tj. Evropa, u svojoj lutalačkoj avanturi, za koju mi još nemamo hrabrosti čak ni kad nam se ruka pruži, nanjuši Njegoša i iz njega otvori potoke kreativnosti na kojima su od žeđi skapali toliki ljudi bez radoznalosti i hrabrosti. Jer Njegoš je nezaobilazan, na njega će civilizacija naletjeti.

(Stanko Cerović)

 

 

NJEGOŠ NAŠ NASUŠNI

Njegoš je po svojim idejama i savremeni i evropski pisac i mislilac. Uostalom, ovo dvoje jedno bez drugog ne ide. Da nije savremen, ne bi mogao biti evropski, kao i obrnuto. Svojim djelom dokazuje da je crnogorski duh duboko usidren u antičko-rimskom temelju Evrope, kao i to da je upravo on svojim stvaralaštvom učinio crnogorski identitet, čiji je najbolji reprezent, apsolutno ravnopravnim dijelom bogate i raznovrsne evropske i svjetske porodice naroda i država. I pored velikog broja knjiga, studija, rasprava i članaka, te prevoda na mnogim svjetskim jezicima, Njegoševo djelo još uvijek u međunarodnim okvirima nije dobilo ono mjesto koje zaslužuje. To se, čini se, posebno odnosi na njegovu filozofiju. Njegoševa filozofija nije data u sistemu, ali to ne znači da nije izložena sistematski i da nije cjelovita, jedinstvena i konherentna. Uz to, Njegoš umnogome i to na bitan način odgovara potrebama, zahtjevima, očekivanjima, naklonostima i željama savremenog čovjeka da misao i filozofija ne budu okrenuti ka bilo kojim teorijskim i fizikalnim realnim prostorno-vremenskim ili logičkim apstrakcijama, već živom čovjeku i njegovim osnovnim personalnim i egzistencijalističkim problemima – slobodi, ropstvu i zavisnosti u bilo kojem vidu, smrti, sreći, svrsi, cilju i smislu života…

…Njegoševe ideje nijesu niti lokalnog niti čak ni samo nacionalnog, već eminentno globalnog,  univerzalnog karaktera, evropskog po izvoru, iskonu, korijenu i nadahnuću, a svjetskog po ishodu, rezultatu, vrijednosti, isteku i utoku. One su savremene i svevremene, baštinske i vječne, kao što je vječna i Crna Gora, upravo zato što su apsolutno prečišćeni i izbrušeni, poput najljepšeg bisera, izraz elementarnog fizičkog, nacionalnog, vjerskog, kulturnog i državnog opstanka Crnogoraca kroz dugo istorijsko vrijeme, ali kao takve i izraz univerzalnog opstanka cjelokupnog ljudskog roda i svih istih takvih egzistencijalnih vrsta i oblika postojanja čovječanstva, čak i kosmičkog poretka – i to u cjelokupnoj stvaralačkoj drami od Ničega do Nečega, od Ništa do Nešto, od ništožnosti i glibine, muka i mraka materije do obilja i sjaja, usklika i svjetlosti duha, od nulte egzistencijalne tačke „Što je ovo evo neko doba, te su naše gore umučale” do vrha esencijalnog vaskrsnuća „Puške grme, nebesa se lome…”

 

KOMPLETAN SADRŽAJ KNJIGE MOŽETE VIĐETI
AKO KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU

  • Fotografija dr Gorana Sekulovića preuzeta sa sajta portalanalitika.me.

 

 

Tagovi: , , , , ,

 

Bez komentara

Budite prvi.

Poruka


 

 
 

Advertisement

Advertisement

Kalendar

September 2017
M T W T F S S
« Aug    
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
252627282930