Śutra u Podgorici – Svečano otvaranje izložbe “Istočnik” Milijane Vujović


16.11.2025.

U poneđeljak, 17. novembra 2025. godine, sa početkom u 19 časova, u Umjetničkom paviljonu u Podgorici biće otvorena izložba slika “Istočnik”, akademske slikarke Milijane Vujović. Jedna od najprepoznatljivijih savremenih crnogorskih umjetnica, nakon niza uspješnih predstavljanja na śeveru Crne Gore, zaokružuje svoju izuzetno plodnu i zapaženu likovnu godinu upravo ovom završnom izložbom u glavnom gradu.

Pośetioci će imati priliku da uživaju u pažljivo odabranim radovima nastalim tokom ove i prethodnih godina, koji su stvarani u više različitih tehnika, a objedinjeni autorkinim prepoznatljivim stvaralačkim rukopisom. “Istočnik” predstavlja svojevrsni poetski omaž crnogorskom kršu — motivu koji Milijana Vujović oblikuje kao trajni izvor nadahnuća, energije i duhovnog povratka.

Ova izložba, kao završni umjetnički događaj godine za slikarku, predstavlja i značajan kulturni trenutak za Podgoricu: prilika da grad, institucije i publika zajednički proslave stvaralaštvo koje veliča ljepotu i snagu crnogorskog pejzaža.


Izvodi iz kritika o stvaralaštvu Milijane Vujović:

Milijanini pejzaži su zelenkasto sivi i smeđi, ne mnogo razuđeni, ali simbolični detalji na njima vrlo su prefinjeno islikani. Ona izdvaja manji ili veći kamen, bolje reći komad stijene i vrlo detaljno i savjesno ga islikava, čini prozračnim, a usamljen na većoj površini on je i veoma upadljiv. Nju kamen opčinjava i kao elemenat otkriva njen doživljaj crnogorskog prostora i uzbuđenje njim. Detalji antičke arhitekture, neusiljeno islikani, kontrast su sa kamenom, koji je iskonska snaga, neuništiva, a ovi stubovi su ruševno ali prelijepo djelo ljudskih ruku. Ta kombinacija daje nekim slikama nešto metafizičke atmosfere.

Olga Perović,
istoričarka umjetnosti
Podgorica, 12.02.1997.

Struktura likovnog svijeta Milijane Vujović sazdana je od melanholičnih vizija prožetih stvarnošću koje sugerišu vrstu nadrealističkog izraza. Eklektički slikarski jezik anticipira elemente magijskog realizma, fantastične umjetnosti, romantizma i klasicizma. U vizuelnim aranžmanima, uvijek prisutan produbljeni prostor pun plavičaste izmaglice, mekote i prozračnosti, predstavlja nelimitirani vazdušni omotač u čijem su središtu realni motivi postavljeni u imaginarnom kontekstu imanentnom svijetu snova.

Mirela Čormaković,
istoričarka umjetnosti

Ispitivanjem različitih mogućnosti koje boja i crtež mogu da pruže, umjetnica doseže zavidno umjeće materijalizacije iluzije pojavnog, suptilnim osjećajem za taktilne karakteristike po sebi različitih supstanci, bilo da je riječ o beztežinskom vazdušastom prostranstvu, izmaglici, oblaku, ili vodi, te talasu koji se uzdiže, lomi i pretvara u pjenu, ili pak onome što se čini da je najviše zaokuplja a to je stablo masline i, posebno, kamen, njegova struktura i oblik. Kao što je namah primjetno njene ranije radove karakteriše nešto zagušenija braonkasto-mrka gama, dok novije prosvjetljava nesagledivom daljinom životnog plavetnila.

Lucija Jelušić Đurašković,
istoričarka umjetnosti

Povremeni utisak reljefne strukture smjenjuju nježni, lazurni pasaži koji odišu čednošću i akcentovanom nostalgijom za nevinom čistotom i produhovljenošću. Time se izvjesna blaga dramatičnost unutar ovih halucinantnih pejzaža smjenjuje utiskom lake eteričnosti koja preko fantastike teži ka mistici apstraktnog. Tajnovita pejzažna prostranstava ispunjena iluzijom vanvremenske atmosfere, Vujovićeva potencira rijetkim skladom toplih i hladnih kolorističkih odnosa neobično prijemčivih za oko koje kao da se budi i otvara prema prostranstvu novih vizuelnih otkrića, tek načas dodirujući nedefinisan svjetlosni izvor koji, u simbolu vječnog i nečeg što nadvisuje prirodu, očekuje da mu se kroz dubinu iskrene ljubavi približimo…

Lucija Jelušić Đurašković,
istoričarka umjetnosti

Snažni gestualni zahvati, bilo bojenim površinama ili izlivanjem boje, ukroćeni su isto tako gestualnim crtežom, što čini sliku neobično snažnom.
Milijana kao da želi da gledaoca pomalo onečovječenog i odrođenog od prirode privoli da se ponovo spoji sa samim sobom i iskonskim u sebi.
Kolorit Milijane Vujović je prirodan i nenametljiv, komplementarne boje se izlivaju jedna iz druge ili jedna u drugu, gradeći potpuno prirodnu kolorističku ravnotežu.

Mišo Vemić, slikar

Ријеч је о умјетници која не може, а да се не заволи „на прву лопту”, баш као и њене слике. Са њених платана, „испловљавали” су пејзажи изузетно префињеног колорита и готово сфумато атмосфери која је код многобројних посјетилаца будила низ асоцијација. Радовима доминира веома доживљен пејзаж и понека уметнута мртва природа, али увијек с мјером и разлогом. Камен и вода, иако чине основну детерминанту пејзажа, осликани су на такав начин да гледалац може да „чита” не само једну племениту умјетничку душу, апсолутно посвећену ономе што ради, већ му и даје велики простор да њене слике доживе веома лично, да се у њима нађе, препозна или „ишчита” нешто друго.

Ксенија Матовић,
новинар

Kamen kao simbol vremena, smibol našeg autentičnog lokaliteta iz koga se promalja život kroz sitno rastinje, krš koga samo vrijeme oblikuje i koji je u veliko dio naše svakodnevice jeste likovna preokupacija umjetnice.

Snažnim skulptorskim volumenom kamen se rađa u Milijaninom pejzažu. Ona pažljivo oslikava svaki detalj koji se na njemu nalazi, svaku pukotinu, liniju, bzrazdu kao i teksturu koja je sama po sebi fascinantna i karakteristična za svaki pojedinačno. Posmatrajući ova ostvarenja pokušavate da odgonetnete kako je umjetnica uspjela da upije svaki detalj te kroz njenu artukulaciju kamen postaje monumentalan.

Kristina Milatović,
istoričarka umjetnosti

 Polazeći od pojavnosti razvija širi dijapazon prizora. Od elegičnih predjela u plavičastim izmaglicama akcentiranih višestrukim simbolističkim elementima kao što su drvo masline ili čempresa (mitski simboli snage, života, mira, mudrosti), kamena plastika arheološkog nalazišta (Duklja), do predstava monumentalnih gromada kamena u primordijalnom ili apokaliptičnom stanju. Takvim prizorima vlada osjećaj bezvremenosti, oni su početak, ali i kraj…u  njima vrijeme staje.

U kompozicionim rješenjima primjenjuje centralni rakurs. Kamen/stijenu/krš postavlja u prvi plan dok pozadina ostaje prostor u perspektivi, ili se samo nazire, a katkad i izostaje. Takvim odnosom, okosnicu svoje slikarske ikonografije, kamen, kao univerzalni simbol snage i vječnosti, uzdiže na nivo religioznog. Kamen postaje oltar slikarkinog stvaralačkog bića, mjesto njene istine, molitve i nade, mjesto prelaza iz jednog u drugi svijet, iz fizičkog u metafizički.

Mirela Čormaković,
istoričar umjetnosti

U zemlji „kamenog mora“,  ovjekovječiti u umjetnosti stamene supstrate njene biti i trajanja, amblematične čuvare civilizacijske „memorijske kartice“, rizničare tajni postanja, opstanka, borbe, ljepote, ljubavi, graditeljstva, napretka, samoće, gladi, posnog života, uzvišene smrti…svojevrsan je umjetnički izazov. Milijana Vujović  stvara ljepotu ekvivalentnu artefaktima prirode, idući korak dalje – nadograđuje je umjetničkom artikulacijom, izdižući je na pijedestal posebnosti, jedinstvenosti.

Dr Anastazija Miranović,
istoričarka umjetnosti


Kratka biografija:

Milijana Vujović rođena je u Podgorici 14.3.1973. Završila je srednju školu u Gimnaziji, smjer dizajna.

Akademiju likovnih umjetnosti završila na Cetinju 1996. godine u klasi profesora Smaila Karaila, odsjek slikarstvo. Član je ULUCG od 1997. godine.

Kontakt:

Tel. +382 69 681 111
E-mail: milijanavujovicart@gmail.com

SAMOSTALNE IZLOŽBE:

– 1997. Galerija „Most“ Podgorica

– 2008. Moderna galerija Budva

– 2008. Galerija „Buća“ Tivat

– 2009. Gradska galerija Kotor

– 2010. Spa galerija Igalo

– 2010. „Vitomir Srbljanović“ Pljevlja

– 2010. Kanton Luzern Švajcarska

– 2011. Galerija ULUCG Podgorica

 -2012. Hotel „Queen of Montenegro“ Bečići

– 2012. Sarajevski kulturni centar Sarajevo

– 2013. Veliki salon KCNS, Novi Sad

– 2014. Galerija Fort, Montoban, Francuska

– 2015. Porto Montenegro Tivat

– 2016. Blues bar Podgorica

– 2016. Galerija „Buća“ Tivat

– 2017. Galerija „Josip Bepo Benković“ Herceg Novi

– 2021. Muzej i galerija Podgorice

– 2021. Kuća Gavra Vukovića Berane

– 2022. Moderna galerija “Jovo Ivanović” Budva

– 2023. Zavičajni muzej “Dvorac kralja Nikole” Bar

ZA VIŠE INFORMACIJI O UMJETNIČKOM STVARALAŠTVU
MILIJANE VUJOVIĆ, KLIKNITE NA NJEN RAD

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


two × two =