Petar Krivokapić-doajen crnogorskog bibliotekarstva

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

            Postoje oni izuzetni pojedinci koji svoj život i pregnuće ka intelektualnim putevima grade decenijama ostavljajući nam u nasljeđe; značajne i dragocjene knjige. Jedan od onih koji je čitav svoj radni i životni vijek posvetio prvo najmlađima, potom prosvjeti a zatim i bibliotekarstvi je Cetinjan a u isti mah i Cuca, Petar (Ilijin ) Krivokapić. Često kada odem da istražujem u okviru Nacionalne biblioteke Crne Gore, na Cetinju ga sretnem đe vrijedno sakuplja i bilježi dragocjenu istorijsku građu. Petar Krivokapić se rodio u gorovitim vrletima Katunske Nahije 6. avgusta 1945. godine u selu Donji Izvori-Cuce; u mjestu đe su iznikli brojni heroji ali i intelektualci, koje je težak život i odrastanje ali i vječita borba crnogoraca sa ljutim kršom i za opstanak u njima utkala posebnu mudrost. U jednoj takvoj porodici odrastao je u naručju i krilu svoje majke Ljubice (rođene: Roganović) i maleni Petar, čije će bistre oči i dječački poletni duh naučiti prva slova i završiti prvi razred osnovne škole u obližnjem Trešnjevu, udaljenom četri kilometra od njegove rodne kuće. Od tog prvog razreda kada je naučio slova svoj dosadašnji životni vijek je posvetio ljepoti knjige i pisane riječi koja ga ni dan danas napušta.

            Različite društvene i životne okolnosti ali i početak industrijalizacije i privrednog oporavka posleratne Crne Gore, njegovu porodicu odvodi u Nikšić, đe je nastavio školovanje. U velepnim Nikšiću je završio osnovnu školu, potom Gimnaziju i Pedagošku akademiju tadašnji srpsko-hrvatski jezik i književnost. Njegova mladalački duh, elan i energija, želja da brojnim Katunjanima prije svega prenese sve ljepote jezika i knjige ga opredjeljuje da deset godina se posveti đacima koji su koračali iz najudaljenih sela u želji da se obrazuju i postanu. Odmjeren, gospostven, aristokratskog držanja i stava pravilnog jezičkog izražavanja i velike erudicije iznjedrio je deset generacija đaka. Mnogo od njih kasnije će postati: profesori, pravnici, direktori, inžinjeri i dr. Uvijek sa istim osmjehom i harizmom plijenio je i prenosio bogastvo i ljepotu jezika kako onog književnog tako i onog koje su đaci ponijeli sa sobom arahaičnog nastalog na kamenjarima planina Katunske nahije. Poštovan i uvažavan od kolega, prijatelja, institucija i sistema tadašnjeg obrazovanja brzo je na sebe i svoj rad skrenuo pažnju tadašnje šire društvene zajednice koja je u njemu prepoznala izuzetan potencijal ne samo za prosvjetu već i za napredovanje u struci.

            Godine 1976. započinje svoj profesionalni anagažman u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju, što je predstavljalo značajan i dragocjen doprinos u jačanju te institucije u kadrovskom i profesiobalnom smislu. Neumornog i istraživačkog duha neprestano je radio na istraživanju istorije sporta Crne Gore čemu je i dao največi doprinos. Pa je njegovo britko i neumoljivo pero zabilježilo ali i publikovalo brojne knjige, monografije, publikacije i bibliografije u kojima su sačuvani najdragocjeni trenuci istorije sporta. Bez njegovog upornog rada i angažmana mnogo što šta bi palo u prošlost i zaborav. On je uspio da ne samo sačuva već i da vrijendo publikuje i izdaje ono što je činilo okosnicu građe vezanu za sport. Pored toga njegovo neumorno pero bilo je decenijama saradnik listova, časopisa i publikacija:  ”Cetinjski list”, ”Fizička kultura”, ”Sport mont”, ”Vaspitanju i obrazovanju”, ”Bibliografskom vjesniku”, ”Titovom pioniru” i ”Pobjedi. ”

            Pored toga Petrova ljubav, prema Katunskoj nahiji, plemenima i brojnim selima ovog područja doprinijela je tome da nikada nije zaboravio svoj rodni kraj uvijek mu je bio i ostao do dan dana posvećen sa največim ljudskim i moralnim vrijednostima i postulatima koje ga krase. Njegova riječ krasi i oplemenjuje taj ljuti krš na kome su se brusile i nastajele neke od najljepših ali i najtežih životnih priča. Dobro osluškujući eho prošlih vremena i istorije od rođenog ognjišta pa do današnjih dana Petar Krivokapić je ostao dosljedan sebi, svojim idealim i vjeri u jedno ljepše, bolje i pravednije društvo đe je inteligencija, obrazovanje, poštenje i čast iznad svega mjerila onog što je krasilo Crnogorce. Dugo godina provedenih u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju, đe je pored svog posla prenosio bogato iskustvo i mlađim kolegema od kojih će mnogi nastaviti na tom čudesmom putu druženja sa knjigom i bogatom arhivskom građom. Petar Krivokapić je na uzoran način dao velik doprinos bibliotekarstvu, Crne Gore u različitim projektima i razvijanju, unapređivanju i jačanju naučne misli i struke u bibliotekarstvu Crne Gore. Krivokapić je odavno shvatio da opstanak uloga i značaj kulture, kulturne nauke i misli zavisi od dotoka informacija, a te informacije se čuvaju u bogatim riznicama Nacionalne biblioteke na Cetinju, đe je znanje dostupno svima i bitno je za razvijanje unutrašnjeg potencijala i želje istraživača da sve objave i publikuju. U razvoju društva značajnu ulogu imaju biblioteke i knjige ako želimo biti u korak sa Evropom i ako želimo pripadati porodicama naroda koje će sačuvati jaku intelektualnu nit. Zbog svog doprinosa bibliotekarastvu dobitnik je Povelje ,,Dr Niko Simov Martinović, najvećeg priznanja Udruženja bibliotekara Crne Gore. Zastupljen je u publikacijama: Leksikon crnogorske kulture, Ko je ko u kulturi Crne Gore, Leksikon pisaca prosvjetnih radnik; knjiga II i Ko je ko u crnogorskom sportu.

            Petar Krivokapić zaista pripada doajenima bibliotekatstva Crne Gore, čiji doprinos će se proučavati i izučavati u narednim godinama i decenijama. Čitav život proveden sa knjigama i u borbi za knjige ali jačanje naučnog potencijala u bibliotekarastvu. Krivokapić je gorostas Katunske nahije i lomnih Cuca duboko vezan za Crnu Goru i njenu istoriju i jedan od njih koji je i sam svojim radom ušao u istoriju. Zato sam ponosan što ovakve ljudske i moralne gromade i dan danas daju svoj bogati doprinos nauci, moralu ali iznad i nadasve dimenziji koju zovemo častan život. Svoj esej o Petru Krivokapiću završiću citatom Alberta Ajnštajna čijim bih ga riječima i najljepše opisao: ,,Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutrašnja ravnoteža, čak i naša egzistencija zavisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu, ”

Objavljenje knjige u autorstvu i koautorstvu:

 Sport u Slobodnoj misli, bibliografija; Titograd 1985; Sport u Zeti: 1930-1941; bibliografija, Titograd 1985; Sport u Glasu Boke 1932-1941; bibliografija, Titograd, 1985, Titograd; Sport u Zetskom glasniku; bibliografija, Titograd, 1987; Sport u listovima Crne Gore: (1919-1938): Narodnoj riječi (1919-1938): Crnoj Gori (1920-1929); Crnogorcu (1924-1927), Glas naroda (1926-1929), Enohu (1930-1931), Cetinjskom objektu: (1932-1932), Narodnom listu (1935-1938): (bibliografija), Titograd, 1988; Fizička kultura: 1980-1990; bibliografija, Titograd, 1991; Sport u Omladinskom pokretu: 1941-1956: bibliografija, Podgorica, 1994; Sportisti Crne Gore: 1954-1994 /Petar Krivokapić, Dušan Davidović, Srđan Popović, Podgorica, 1994; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1994-1995/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1996; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1995-1996/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1996; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1996-1997/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1997; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1997-1998/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1998; Fudbalske sudije Crne Gore/ Novak Jovanović, Petar Krivokapić, Podgorica, 1998; Bibliografija Prosvjetnog rada; 1967-1997/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović, Podgorica, 1999; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1998-1999/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1999; Vaspitanje i obrazovanje: 1975-2000: bibliografija/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2000; Fudbalski klub ,,Lovćen ”1913-1988/ Petra Krivokapić, Novak Jovanović, Podgorica, 2000; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1999-2000/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2002; Dr Novak Jovanović: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2003; prof. dr Pavle Gazivoda: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2004; Sport u Pobjedi: 1945-1955/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2004; Vaspitanje i obrazovanje: 1975-2005: bibliografija/ Petar Krivokapić. Podgorica, 2005; Bibliografija Prosvjetnog rada: 1998-2008/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2009; Bibliografija o iseljenicima Crne Gore do 1941/ Petar Krivokapić, Branislav Borilović, Podgorica, 2010; Dušan Martinović: 1933-2010: (bio-bibliografija dr Dušana Martinovića)/ Pripremio Petar Krivikapić, Podgorica, 2011; Njegoš u južnoslovenskim periodičnim publikacijama i zbornicima: 1833-2012. bibbliografija/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2013; Bio-bibliografija Dragica Vojinović/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2014; Bio-bibliografija Mihaila Lalića: povodom stogodišnjice rođenja/ Nada Drašković, Petar Krivokapić, Dobrilo Aranitović, Cetinje; Posgorica, 2014; Bio-bibliografija prof. dr Jevrema Bjelice: (1933-2012)/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2016; Bibliografija crnogorskih pisaca u Vojvodini/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Cetinje, 2016; Prof. dr Duško Bjelica: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica; Nikšić, 2017; Bio-bibliografija Dina Tuzovića/ Petar Krivokapić, Nikšić, 2019; Bio-bibliografija prof. dr Jevrema Bjelice: (1933-2012), 2. dopunjeno izdanje./ Petar Krivokapić, Cetinje, 2020. Crnogorska likovna umjetnost u Politici: 1907-2017: bibliografija/ Petar Krivokapić.- Podgorica, 2021. godina.